Ključni podatci

1 Izvješće o poslovanju

1.1 Svrha izvješća o poslovanju ESB‑a

Izvješće o poslovanju sastavni je dio godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a, kojem je svrha pružanje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvještajima.^{[1], [2]} Budući da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, njegovo financijsko stanje i rezultate treba promatrati u odnosu na mjere politike.

Stoga se u izvješću o poslovanju govori o glavnim zadaćama i aktivnostima ESB‑a te njihovu utjecaju na financijske izvještaje ESB‑a. Osim toga, izvješće o poslovanju sadržava analizu glavnih kretanja u bilanci i računu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o neto kapitalu ESB‑a. Naposljetku, sadržava i opis okružja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o specifičnim rizicima kojima je ESB izložen te politikama upravljanja rizicima kojima se služi kako bi te rizike smanjio.

1.2 Glavne zadaće i aktivnosti

ESB je u Eurosustavu, u kojem su i nacionalne središnje banke država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro.^[3] Primarni cilj Eurosustava jest održati stabilnost cijena. ESB svoje zadaće obavlja kako je opisano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije^[4] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a)^[5] (Slika 1.). Svrha ESB‑ovih aktivnosti nije ostvarenje dobiti, nego provedba zadaća.

Slika 1.

Glavne zadaće ESB‑a

Operacije monetarne politike Eurosustava evidentirane su u financijskim izvještajima ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja u skladu s načelom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu. Tablica 1. pruža pregled glavnih operacija i funkcija koje ESB obavlja u provedbi svojih zadaća te njihova utjecaja na financijske izvještaje ESB‑a.

1.3 Financijska kretanja

1.3.1 Bilanca

Bilanca ESB‑a rasla je u razdoblju od 2020. do 2022., i to prije svega zbog izravnih kupnji vrijednosnih papira koje je ESB provodio u sklopu provedbe monetarne politike Eurosustava (Grafikon 1.). Na znatni rast u 2020. i 2021. najviše su utjecale neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i pokretanje hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) u ožujku 2020.^[12] Neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a obustavljene su na kraju ožujka 2022. a one u sklopu APP‑a 1. srpnja 2022., zbog čega je u 2022. povećanje bilance ESB‑a bilo umjerenije. Bilanca ESB‑a počela se smanjivati u 2023., i to uglavnom zbog postupnog smanjivanja držanja u sklopu APP‑a, koje je bilo posljedica samo djelomičnog reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira u tom portfelju u razdoblju od ožujka do lipnja 2023. te potpune obustave tih reinvestiranja od srpnja 2023.

Bilanca ESB‑a smanjila se u 2024., i to za dodatnih 32,6 mlrd. EUR na 640,6 mlrd. EUR, uglavnom zbog otkupa vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a. Ti su otkupi doveli do smanjenja portfelja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike a gotovinska namira tih transakcija u sustavu TARGET dovela je do odgovarajućeg smanjenja obveza unutar Eurosustava. Smanjenje je djelomično neutralizirano povećanjem eurske protuvrijednosti ESB‑ovih deviznih pričuva.

Grafikon 1.

Glavne sastavnice bilance ESB‑a

(mlrd. EUR)

Na kraju 2024. godine 59 % ukupne imovine ESB‑a bili su vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike, nominirani u eurima. Pod tom bilančnom stavkom ESB drži vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset‑backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Na temelju odgovarajućih odluka Upravnog vijeća Eurosustav od srpnja 2023. ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu APP‑a. Eurosustav je nastavio u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a u prvoj polovici 2024. U drugoj polovici 2024. reinvestirao ih je samo djelomično, čime je u tom razdoblju smanjivao portfelj PEPP‑a na razini Eurosustava za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno. Na kraju 2024. obustavljeno je reinvestiranje u sklopu PEPP‑a. Zbog tih se odluka portfelj vrijednosnih papira koje ESB drži za potrebe monetarne politike smanjio za 48,6 mlrd. EUR na 376,8 mlrd. EUR (Grafikon 2.). Držanja vrijednosnih papira u APP‑u smanjila su se za 41,6 mlrd. EUR na 220,1 mlrd. EUR, i to za 32,2 mlrd. EUR u sklopu PSPP‑a, za 6,3 mlrd. EUR u sklopu ABSPP‑a i za 3,1 mlrd. EUR u sklopu CBPP3‑a. Portfelj PEPP‑a smanjio se za 6,8 mlrd. EUR na 156,3 mlrd. EUR.

Grafikon 2.

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Vrijednosni papiri koje je ESB držao u sklopu APP‑a i PEPP‑a na kraju 2024. imali su diversificiran profil dospijeća (Grafikon 3.).^[13]

Grafikon 3.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfeljima APP‑a i PEPP‑a

Ukupna eurska protuvrijednost deviznih pričuva ESB‑a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vučenja, američkog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – povećala se u 2024. za 15,4 mlrd. EUR na 103,1 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata ESB‑a povećala se u 2024. za 10,5 mlrd. EUR na 40,9 mlrd. EUR (Grafikon 4.) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima. To je povećanje prouzročilo i jednak porast salda na ESB‑ovim računima revalorizacije za zlato (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital).

Grafikon 4.

Zlato i cijene zlata

(lijevo: mlrd. EUR; desno: EUR za XAU)

Devizna sredstva ESB‑a u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima, izražena u eurima, povećala su se za 4,7 mlrd. EUR na 60,0 mlrd. EUR (Grafikon 5.), uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro i reinvestiranja prihoda ostvarenih tijekom godine, i to prije svega od portfelja u američkim dolarima.^[14] Zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro povećala su se i salda na računima revalorizacije u stranoj valuti ESB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital).

Grafikon 5.

Devizna sredstva

(mlrd. EUR)

Američki dolar glavna je sastavnica deviznih sredstava ESB‑a. Na kraju 2024. godine 83 % ukupnih deviznih sredstava ESB‑a bilo je u američkim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih sredstava u ESB‑u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB‑u izrađuju strateški referentni portfelj, koji odobrava Upravno vijeće. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB‑u izrađuju taktički referentni portfelj, koji odobrava Izvršni odbor. Treće, investicijske operacije dnevno decentralizirano provode nacionalne središnje banke.

Devizna sredstva ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire i depozite na tržištu novca ili se drže na tekućim računima (Grafikon 6.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tržišnim cijenama na kraju godine.

Grafikon 6.

Sastav ulaganja deviznih sredstava

(mlrd. EUR)

Devizna sredstva ESB‑a namijenjena su financiranju mogućih intervencija na deviznom tržištu. Zbog toga se deviznim sredstvima ESB‑a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom važnosti. Taj portfelj stoga se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospijećima (Grafikon 7.).

Grafikon 7.

Profil dospijeća vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti

Vrijednost portfelja vlastitih sredstava povećala se za 0,6 mlrd. EUR na 22,7 mlrd. EUR (Grafikon 8.), i to prije svega zbog reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od tog portfelja.

Portfelj se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se vrednuju po tržišnim cijenama na kraju godine. U 2024. udio državnih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom portfelju bio je 78 %.

Udio zelenih ulaganja u portfelju vlastitih sredstava nastavio je rasti i povećao se s 20 % na kraju 2023. na 28 % na kraju 2024. ESB planira dodatno povećati taj udio sljedećih godina.^[15] U 2021. i 2022. kupnje zelenih obveznica na sekundarnim tržištima dopunjene su ulaganjima u investicijski fond zelenih obveznica nominiranih u eurima za središnje banke, koji je u siječnju 2021. osnovala Banka za međunarodne namire. U listopadu 2024. ESB je počeo ulagati mali dio vlastitih sredstava u fondove čijim se dionicama trguje na burzi koji slijede referentne vrijednosti usklađene s Pariškim sporazumom.^[16] Takvom diversifikacijom povećava se potencijalni povrat na portfelj vlastitih sredstava ESB‑a i ulaganja dodatno usklađuju s dekarbonizacijom u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i Europskim zakonom o klimi.^[17]

Grafikon 8.

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a

(mlrd. EUR)

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uglavnom se sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Svrha je portfelja osigurati prihode za pokriće dijela operativnih troškova ESB‑a nepovezanih s provedbom nadzornih zadaća.^[18] Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju limiti iz okvira za kontrolu rizika. Rezultat je struktura dospijeća (Grafikon 9.) koja je diversificiranija od strukture dospijeća portfelja deviznih pričuva.

Grafikon 9.

Profil dospijeća vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a

Na kraju 2024. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju koje je izdao Eurosustav iznosila je 1.588,3 mlrd. EUR, što je za 1,3 % više od njihove vrijednosti na kraju 2023. ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, koji je na kraju godine iznosio 127,1 mlrd. EUR. Prema zakonu, i ESB i nacionalne središnje banke država europodručja imaju pravo izdavati euronovčanice. No u praksi euronovčanice fizički izdaju i povlače iz optjecaja samo nacionalne središnje banke. Stoga ESB ima potraživanja unutar Eurosustava prema nacionalnim središnjim bankama europodručja jednaka vrijednosti euronovčanica u optjecaju koje su mu dodijeljene.

ESB‑ove obveze unutar Eurosustava, koje se uglavnom sastoje od neto salda nacionalnih središnjih banaka europodručja u sustavu TARGET prema ESB‑u i ESB‑ovih obveza koje su proizašle iz prijenosa deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja ESB‑u kada su se te banke priključile Eurosustavu, smanjile su se u 2024. za 56,4 mlrd. EUR na 388,7 mlrd. EUR.

Kretanje obveza unutar Eurosustava posljedica je kretanja neto obveze u sustavu TARGET. Glavni činitelji koji su pridonijeli promjenama neto obveze u sustavu TARGET u razdoblju od 2020. do 2024. bili su kupnje i otkupi vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i koji se namiruju putem računa u sustavu TARGET te promjene obveza prema rezidentima europodručja i rezidentima izvan europodručja, nominiranih u eurima (Grafikon 10.). Neto obveza ESB‑a u sustavu TARGET smanjila se u 2024. za 56,3 mlrd. EUR, i to uglavnom zbog priljeva gotovine od otkupa vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i povećanja obveza prema rezidentima izvan europodručja, nominiranih u eurima.

Grafikon 10.

Neto saldo unutar Eurosustava u sustavu TARGET, obveze prema rezidentima europodručja i izvan europodručja, nominirane u eurima i vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Ostale obveze ESB‑a povećale su se u 2024. za 16,6 mlrd. EUR na 74,9 mlrd. EUR, što je uglavnom posljedica povećanja obveza prema rezidentima izvan europodručja, nominiranih u eurima, zbog povećanja depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta.^[19]

1.3.2 Neto kapital

Neto kapital ESB‑a sastoji se od njegova uplaćenog kapitala, iznosa rezervacija za financijske rizike i iznosa koji se drže u fondu opće pričuve, računa revalorizacije, eventualnih akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina i dobiti/gubitka za godinu.^[20], [21]

Na kraju 2024. neto kapital ESB‑a iznosio je ukupno 50,0 mlrd. EUR (Grafikon 11. i Tablica 2.), što je za 5,4 mlrd. EUR više nego na kraju 2023. zbog povećanja salda na računima revalorizacije, koje je uglavnom posljedica povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima u 2024. i aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro. To je povećanje neto kapitala ESB‑a djelomično neutralizirano (1) gubitkom u 2024. i (2) smanjenjem uplaćenog kapitala nakon petogodišnje prilagodbe ključa za upis kapitala ESB‑a koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. i koja je dovela do smanjenja pondera nacionalnih središnjih banaka europodručja (koje su uplatile upisani kapital u cijelosti).

Grafikon 11.

Neto kapital ESB‑a

(mlrd. EUR)

Nerealizirani dobitci od zlata, stranih valuta, vrijednosnih papira i drugih instrumenata koji podliježu revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka, već se evidentiraju izravno na računima revalorizacije koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB‑a. Salda na tim računima mogu poslužiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budućih nepovoljnih kretanja odgovarajućih cijena i/ili tečajeva te stoga jačaju otpornost ESB‑a na odnosne rizike. Salda na računima revalorizacije za zlato, strane valute, vrijednosne papire i druge instrumente povećala su se u 2024. za 13,4 mlrd. EUR na 50,2 mlrd. EUR, uglavnom zbog povećanja salda na računima revalorizacije za zlato, koje je bilo posljedica rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. Osim toga, povećala su se revalorizacijska salda za strane valute, i to uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro, a povećanje je više nego neutraliziralo smanjenje revalorizacijskih salda za japanski jen zbog njegove deprecijacije u odnosu na euro (Grafikon 12.).

Grafikon 12.

Glavni devizni tečajevi i cijene zlata u razdoblju od 2020. do 2024.

(postotne promjene u odnosu na 2020., podatci na kraju godine)

S obzirom na izloženost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici) ESB može izdvojiti rezervacije za financijske rizike, koje se rabe u mjeri koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizađu iz izloženosti tim rizicima. Iznos tih rezervacija bio je 31. prosinca 2024. nula jer je u 2023. u cijelosti iskorišten za pokriće dijela gubitaka te godine. Upravno vijeće može odlučiti obnoviti rezervacije u sklopu godišnjeg preispitivanja njihova iznosa kada ESB bude ponovno ostvarivao dobit i kada nadomjesti akumulirane gubitke prenesene iz prethodnih godina.

ESB‑ov gubitak za godinu iznosio je 7,9 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka). Upravno vijeće odlučilo je, kao i prošle godine, prenijeti taj gubitak u bilanci ESB‑a te ga nadomjestiti budućom dobiti.

1.3.3 Račun dobiti i gubitka

Od 2020. rezultat ESB‑a smanjuje se svake godine u odnosu na prethodnu godinu (Grafikon 13.). U 2021. smanjenje su uglavnom prouzročili manji prihodi od deviznih pričuva i vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike. U 2022. i 2023. rezultat ESB‑a smanjio se u prvom redu zbog materijalizacije kamatnog rizika jer su se zbog povećanja kamatnih stopa u europodručju odmah povećali i kamatni rashodi koje ESB plaća na neto obvezu u sustavu TARGET, za koju se obračunavala naknada po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja.^[22] U istom razdoblju prihodi od imovine ESB‑a nisu se povećavali u jednakoj mjeri i jednakom brzinom (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici). Tako je bilo i u 2024. zato što su, unatoč smanjivanju ključnih kamatnih stopa od lipnja te godine, kamatni rashodi koje je ESB plaćao na neto obvezu u sustavu TARGET u prosjeku i dalje bili veći od kamatnih prihoda od imovine.

Gubitci ESB‑a u 2023. i 2024., do kojih je došlo nakon dugog razdoblja ostvarivanja znatne dobiti, proizlaze iz uloge i potrebnih mjera monetarne politike Eurosustava u ispunjavanju njegove glavne zadaće održavanja stabilnosti cijena i ne utječu na njegovu sposobnost provođenja učinkovite monetarne politike. Bilanca ESB‑a znatno se povećala do 2022., uglavnom zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu programa izravne kupnje vrijednosnih papira. Na strani imovine većina vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike ima duga dospijeća i fiksne kupone a kupljena je tijekom razdoblja kada su kamatne stope bile vrlo niske ili nula. Ti vrijednosni papiri i dalje stvaraju relativno male kamatne prihode te na njih izravno ne utječu promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Gotovinska namira tih kupnji u sustavu TARGET istodobno je dovela do povećanja neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, koja je vrlo osjetljiva na promjene ključnih kamatnih stopa ESB‑a.

Prije nego što ponovno počne ostvarivati dobit, ESB bi sljedećih godina ponovno mogao imati gubitke zbog materijalizacije kamatnog rizika. Premda su vrijeme nastanka i opseg gubitaka neizvjesni i uvelike će ovisiti o budućim kretanjima ključnih kamatnih stopa ESB‑a te o veličini i sastavu bilance ESB‑a, gubitci bi, ako se materijaliziraju, trebali biti manji od onih u 2023. i 2024. Osim toga, ESB‑ov kapital i znatni računi revalorizacije, koji su na kraju 2024. zajedno iznosili 59,2 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.2. Neto kapital), potvrđuju njegovu financijsku snagu. ESB u svakom slučaju, bez obzira na gubitke, može učinkovito poslovati i ispunjavati svoju glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena.

Grafikon 13.

Glavne sastavnice računa dobiti i gubitka ESB‑a

(mil. EUR)

U 2024. gubitak ESB‑a za godinu iznosio je 7.944 mil. EUR, što je usporedivo s gubitkom od 7.886 mil. EUR prije prijenosa iz rezervacija za rizike u 2023. U 2023. otpuštene su cjelokupne rezervacije za financijske rizike kako bi se djelomično pokrili gubitci, tako da je gubitak za 2023. iznosio 1.266 mil. EUR a rezervacije za financijske rizike u 2024. iznosile su nula. Glavni činitelj gubitka i dalje su bili znatni neto kamatni rashodi (Grafikon 14.).

Grafikon 14.

Činitelji koji su utjecali na dobit/(gubitak) ESB‑a u 2023. i 2024.

(mil. EUR)

Neto kamatni rashodi ESB‑a, koji su u 2023. iznosili 7.193 mil. EUR, u 2024. iznosili su 6.983 mil. EUR (Grafikon 15.). Glavna sastavnica bili su znatni kamatni rashodi proizašli iz neto obveze ESB‑a u sustavu TARGET, koji su bili znatno veći od kamatnih prihoda proizašlih iz (1) potraživanja ESB‑a koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava, (2) vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i (3) deviznih pričuva.

Grafikon 15.

Neto kamatni prihodi/(rashodi)

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike povećali su se u 2024. za 383 mil. EUR na 3.850 mil. EUR (Grafikon 16.) uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od držanja u sklopu PEPP‑a, koji su se povećali za 606 mil. EUR na 1.206 mil. EUR. Povećanju je u prvom redu pridonijela manja amortizacija premija vrijednosnih papira javnog sektora. Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira u sklopu APP‑a (programi CBPP3, ABSPP i PSPP) smanjili su se za 199 mil. EUR na 2.619 mil. EUR, i to uglavnom zbog smanjenja kamatnih prihoda od držanja u sklopu ABSPP‑a, koji su se smanjili za 223 mil. EUR na 419 mil. EUR zato što su se zbog otkupa vrijednosnih papira znatno smanjila držanja. Kamatni prihodi od vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a u 2024. iznosili su 2.022 mil. EUR, što je gotovo jednako kao u 2023., jer su vrijednosni papiri u tom portfelju uglavnom stečeni uz niske prinose, zbog čega je njihovo dospijeće imalo tek mali utjecaj na kamatne prihode. Neto kamatni prihodi od SMP‑a smanjili su se s 49 mil. EUR na 24 mil. EUR jer se zbog dospijeća vrijednosnih papira smanjila veličina portfelja.

Grafikon 16.

Neto kamatni prihodi/(rashodi) od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

(mil. EUR)

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se za 155 mil. EUR na 2.537 mil. EUR, uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima.

U 2024. kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica ESB‑u povećali su se za 415 mil. EUR na 5.232 mil. EUR a kamatni rashodi povezani s naknadom za potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva povećali su se za 114 mil. EUR na 1.448 mil. EUR. Do tog je povećanja došlo zbog više prosječne kamatne stope za glavne operacije refinanciranja od 4,1 % u 2024. (2023.: 3,8 %) jer se ta stopa primjenjivala u obračunu naknade za ta salda. Upravno vijeće započelo je sa smanjivanjem ključnih kamatnih stopa ESB‑a u lipnju 2024. te je smanjilo kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja, koja je početkom godine iznosila 4,5 %, na 3,15 % do kraja 2024.

Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda u sustavu TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih povećali su se u 2024. za 1.439 mil. EUR na 15.674 mil. EUR. Do povećanja je uglavnom došlo zbog više prosječne kamatne stope za glavne operacije refinanciranja u 2024. jer se ta stopa stopa primjenjivala i u obračunu naknade za salda ESB‑a unutar Eurosustava u sustavu TARGET.

Neto ostali kamatni rashodi smanjili su se u 2024. za 809 mil. EUR na 1.479 mil. EUR. Do smanjenja je uglavnom došlo zbog manjih kamatnih rashoda od depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta i gotovine primljene kao kolateral u transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira, koji su posljedica manjih prosječnih salda tih dviju stavki u 2024., te većih kamatnih prihoda od portfelja vlastitih sredstava zbog rasta prinosa u europodručju od 2022. (Grafikon 17.). Te su promjene djelomično neutralizirane većim kamatnim rashodima od salda sporednih sustava europodručja zbog dodatnog porasta prosječnog salda i više prosječne stope naknade u 2024.

Grafikon 17.

Prinosi na sedmogodišnje državne obveznice europodručja

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Neto realizirani gubitci od financijskih operacija smanjili su se za 89 mil. EUR na 17 mil. EUR u 2024. (Grafikon 18.). Ti su gubitci uglavnom proizašli iz nepodmirenih premija vrijednosnih papira u sklopu ABSPP‑a otplaćenih prije dospijeća. Realizirani gubitci od razlika u cijeni u eurima djelomično su nadomješteni realiziranim dobitcima od tečajnih razlika, koji su u velikoj mjeri proizašli iz umanjenja zbog razlika u cijeni niza vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima na kraju godine.

Realizirani dobitci i gubitci od razlika u cijeni povezani s financijskim transakcijama u stranoj valuti, posebno od prodaje vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima i kamatnih ročnica, bili su posljedica fluktuacija prinosa na obveznice u američkim dolarima i uglavnom su se međusobno neutralizirali tijekom 2024. (Grafikon 19. i Grafikon 20.).

Grafikon 18.

Realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija

(mil. EUR)

Grafikon 19.

Tromjesečni realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija u 2023. i 2024.

(mil. EUR)

Grafikon 20.

Prinosi na dvogodišnje državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kini

(postotci na godišnjoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Nerealizirani revalorizacijski rashodi iskazuju se u obliku umanjenja na kraju godine u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Ta su umanjenja u 2024. iznosila 269 mil. EUR (Grafikon 21.). Nerealizirani gubitci od razlika u cijeni u iznosu od 187 mil. EUR uglavnom su proizašli iz smanjenja tržišne vrijednosti niza vrijednosnih papira u portfelju u američkim dolarima. Zabilježeni su i nerealizirani gubitci od tečajnih razlika u iznosu od 81 mil. EUR povezani s držanjima ESB‑a u japanskim jenima u 2024., koji su posljedica deprecijacije te valute u odnosu na euro na tečaj koji je niži od troška nabave držanja.

Grafikon 21.

Umanjenje financijske imovine i pozicija

(mil. EUR)

Ukupni operativni troškovi ESB‑a, uključujući amortizaciju i usluge proizvodnje novčanica, povećali su se za 198 mil. EUR na 1.470 mil. EUR (Grafikon 22.). Povećanje je uglavnom posljedica većih troškova osoblja zbog većih troškova povezanih s primanjima nakon prestanka zaposlenja, koji su proizašli iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024. Povećali su se i administrativni troškovi, u prvom redu zbog veće potrošnje na informacijsku tehnologiju povezane s digitalnom transformacijom te pod utjecajem inflacije.

Troškovi povezani s nadzorom banaka potpuno se nadoknađuju naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata. Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2024. iznosili su 681 mil. EUR.^[23]

Grafikon 22.

Operativni troškovi i prihodi od naknada za nadzor

(mil. EUR)

1.4 Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima ključan je dio aktivnosti ESB‑a i provodi se stalnim (1) utvrđivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) praćenjem rizika i povezanim izvješćivanjem. Sve te aktivnosti podupiru učinkovite metodologije, procesi i sustavi.

Slika 2.

Ciklus upravljanja rizicima

Nastavak izvješća sadržava pregled rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1 Financijski rizici

Izvršni odbor predlaže politike i postupke kojima se postiže primjerena razina zaštite od financijskih rizika kojima je ESB izložen. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stručnjaka iz središnjih banaka Eurosustava, pridonosi praćenju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvješćivanju o njima te određivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj način Odbor pomaže tijelima nadležnima za odlučivanje u postizanju odgovarajuće razine zaštite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz poslovanja ESB‑a i s njime povezanih izloženosti. Okviri za kontrolu rizika i limiti kojima se ESB služi za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za različite portfelje i značajkama rizika odnosne imovine.

U praćenju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na više tehnika procjene rizika koje su razvili njegovi stručnjaci i koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tržišnog i kreditnog rizika. Ključni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspoložive tržišne podatke. Rizici se obično kvantificiraju kao očekivani manjak (engl. expected shortfall, ES), koji se procjenjuje za jednogodišnje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %.^[24] Za izračun rizika rabe se dva pristupa: (1) računovodstveni pristup, prema kojem se računi revalorizacije ESB‑a uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika i koji je u skladu s primjenjivim računovodstvenim pravilima i (2) financijski pristup, prema kojem se računi revalorizacije ne uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika. Kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB izračunava i druge mjere rizika za više razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoročnije projekcije izloženosti i prihoda.^[25]

Ukupni rizici ESB‑a smanjili su se tijekom godine. Na kraju 2024. ukupni financijski rizici u bilanci ESB‑a, mjereni očekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom jednogodišnjeg razdoblja u skladu s računovodstvenim pristupom, iznosili su 15,3 mlrd. EUR, što je za 1,5 mlrd. EUR manje od procijenjenih rizika na kraju 2023. (Grafikon 23.). Smanjenje rizika u prvom je redu posljedica smanjenja ESB‑ovih držanja vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a zato što je ESB prekinuo reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a i od srpnja 2023. samo djelomično reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a. Smanjenje držanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a bilo je popraćeno odgovarajućim smanjenjem obveza ESB‑a, koje je pridonijelo smanjenju rizika jer se neusklađenost kamatne osjetljivosti imovine i obveza u bilanci počela smanjivati.

Grafikon 23.

Ukupni financijski rizici (računovodstveni pristup temelji se na očekivanom manjku uz razinu pouzdanosti od 99 %)

(mlrd. EUR)

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pričuva. Dužnički vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju, zbog čega, ako nema prodaje, nisu podložni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podložni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pričuve vrednuju se po tržišnim cijenama i stoga su podložni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik smanjio se u odnosu na 2023. zbog smanjenja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i limitima koji se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pričuvama i zlatom ESB‑a. Valutni i robni rizik povećali su se u odnosu na 2023.

Imajući u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji zaštititi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga ti se rizici smanjuju postojanjem računa revalorizacije i diversifikacijom, odnosno držanjem imovine u različitim valutama i u zlatu.

Devizne pričuve ESB‑a i njegova vlastita sredstva nominirana u eurima uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i podložni su tržišnom riziku koji proizlazi iz kamatnog rizika jer se vrednuju po tržišnim cijenama. Devizne pričuve ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s relativno kratkim dospijećima (vidi Grafikon 7. u odjeljku 1.3.1. Bilanca), a vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obično imaju duža dospijeća (vidi Grafikon 9. u odjeljku 1.3.1. Bilanca). Kamatni rizik tih portfelja, mjeren računovodstvenim pristupom, povećao se u odnosu na 2023. zbog kretanja povezanih s uvjetima na tržištu.

Tržišni rizik koji proizlazi iz kamatnog rizika i kojem je ESB izložen smanjuje se politikama raspodjele imovine i računima revalorizacije.

ESB je izložen i kamatnom riziku koji proizlazi iz neusklađenosti između kamata na imovinu koje zarađuje i kamata koje plaća za obveze, što utječe na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim određenim portfeljem, već sa strukturom bilance ESB‑a u cjelini, a osobito s neusklađenošću dospijeća i prinosa između imovine i obveza. Kamatni rizik smanjio se u 2024. zbog smanjenja obveza ESB‑a, koje je bilo posljedica smanjenja držanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a. Osim što se mjeri u sklopu očekivanog manjka uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom jednogodišnjeg razdoblja, prati se projekcijama ESB‑ove profitabilnosti u srednjoročnom do dugoročnom razdoblju.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine a dodatno ga smanjuje postojanje obveza za koje se ne obračunava naknada u bilanci ESB‑a.

Bez obzira na to, kamatni rizik nastavio se materijalizirati, zbog čega je došlo do dodatnih gubitaka u 2024. Tim je gubitcima najviše pridonio trošak obveza ESB‑a koji je bio veći od kamata na imovinu. Velik udio srednjoročnih do dugoročnih vrijednosnih papira ESB‑a s kuponom s nepromjenjivom kamatnom stopom kupljen je kada su kamatne stope bile vrlo niske ili čak nula. Uglavnom je i dalje bio financiran kratkoročnim obvezama, za koje se do kraja 2024. obračunavala naknada po kamatnoj stopi za glavne operacije refinanciranja. Premda ESB očekuje da će ponovno ostvarivati dobit, ne može se isključiti mogućnost gubitaka u sljedećim godinama. Očekuje se da će takvi eventualni gubici biti manji od gubitaka u 2023. i 2024.

Rizici povezani s klimatskim promjenama postupno se ugrađuju u ESB‑ov okvir za upravljanje rizicima. Eurosustav je u 2022. proveo prvo testiranje otpornosti bilance Eurosustava na stres za klimatski rizik, čime je omogućena preliminarna procjena utjecaja tog rizika na bilancu ESB‑a.^[26] U 2024. provedeno je još jedno testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik i takva će se testiranja redovito provoditi u sljedećim godinama.^[27]

1.4.2 Operativni rizik

Za politiku i okvir ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom odgovoran je Izvršni odbor, koji ih odobrava.^[28] Odbor za operativni rizik podupire Izvršni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom ugrađeno je u upravljačku strukturu i postupke upravljanja.^[29]

Glavni je cilj okvira ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zadaću i ciljeve štiteći svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i štete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno područje odgovorno za utvrđivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola te za odgovor na njih, izvješćivanje o njima i njihovo praćenje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB‑a pruža smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihvaćanja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se primjenjuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okružje u kojem djeluje ESB izloženo je sve složenijim i međusobno povezanim rizicima a s njegovim svakodnevnim aktivnostima povezani su raznovrsni operativni rizici. Među glavnim razlozima za zabrinutost ESB‑a širok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, sustavima, postupcima i vanjskim događajima. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olakšava kontinuirano i učinkovito upravljanje operativnim rizikom i uključivanje informacija o rizicima u odlučivanje. Osim toga, i dalje je usredotočen na povećanje otpornosti i iz perspektive koja se temelji na načelu »od polazišta do odredišta« široko sagledava rizike i prilike, uključujući održivost. Stvorene su strukture i planovi za odgovor na nepredvidive okolnosti radi održavanja kontinuiteta ključnih funkcija u slučaju smetnji ili krize.

1.4.3 Rizik nesavjesnog poslovanja

ESB ima posebnu Službu za usklađenost s propisima i upravljanje kao ključnu funkciju upravljanja rizicima kojom je ojačan okvir za upravljanje ESB‑om kako bi se smanjio rizik nesavjesnog poslovanja.^[30] Služba pruža podršku Izvršnom odboru u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde ponašanja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a. Neovisni Odbor za etiku pruža savjete i upute ESB‑ovim visokim dužnosnicima u vezi s integritetom i postupanjem te podupire Upravno vijeće u primjerenom i dosljednom upravljanju rizicima na izvršnoj razini. Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima na razini Eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) djeluje s ciljem dosljedne provedbe okvira za sprječavanje nesavjesnog poslovanja za nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela.

U 2024. ESB i ostalih sedam institucija EU‑a odlučili su osnovati tijelo EU‑a za etička pitanja radi jačanja etike i integriteta te povezanih standarda transparentnosti i odgovornosti u odlučivanju na europskoj razini.^[31] Sporazum je potpisan 15. svibnja 2024. i stupio je na snagu 6. lipnja 2024.^[32]. Glavna je zadaća novog tijela EU‑a za etička pitanja razviti zajedničke minimalne standarde za ponašanje visokih dužnosnika. U ESB‑u su to članovi Izvršnog odbora, Upravnog vijeća i Nadzornog odbora. Očekuje se da će provedba budućih zajedničkih standarda imati pozitivan učinak na etičnost, uključujući povezane rizike.

2 Financijski izvještaji ESB‑a

2.1 Bilanca na dan 31. prosinca 2024.

2.2 Račun dobiti i gubitka
za godinu koja je završila 31. prosinca 2024.

Frankfurt na Majni, 11. veljače 2025.
Europska središnja banka

Christine Lagarde
predsjednica

2.3 Računovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvještaja

Financijski izvještaji ESB‑a izrađeni su u skladu sa sljedećim računovodstvenim politikama,^[33] kojima se prema mišljenju Upravnog vijeća ESB‑a postiže fer prezentacija financijskih izvještaja i koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti središnje banke.

Računovodstvena načela

Ravnali smo se prema sljedećim računovodstvenim načelima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, priznavanje događaja nakon datuma bilance, značajnost, načelo trajnosti poslovanja, načelo nastanka događaja, dosljednost i usporedivost.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveze priznaju se u bilanci samo ako je vjerojatno da će svaka povezana buduća ekonomska korist pritjecati ESB‑u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je moguće pouzdano izmjeriti trošak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Računovodstvene osnove

Izvještaji su sastavljeni primjenom načela povijesnog troška, prilagođeni s obzirom na tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira (osim dužničkih vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike), zlata te sve druge bilančne ili izvanbilančne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvještajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilančna se knjiženja poništavaju, a transakcije se knjiže u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utječu na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja izračunavaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obračunate nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti izračunavaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obračuni svakodnevno utječu na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uključujući bilančne i izvanbilančne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi usklađivanja s tržišnom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog tečaja.

Zlato se vrednuje po tržišnoj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja između revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i tečaja u vezi sa zlatom, već se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. ta je cijena dobivena na temelju tečaja eura u odnosu na američki dolar na dan 31. prosinca 2024.

Posebna prava vučenja (XDR) definirana su kao košarica valuta a njihova vrijednost određena je na temelju ponderiranog zbroja tečajeva pet glavnih valuta (američki dolar, euro, kineski juan renminbi, japanski jen i funta sterlinga). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja preračunani su u eure po tečaju EUR/XDR na dan 31. prosinca 2024.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike
Dužnički vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utrživi vrijednosni papiri (osim dužničkih vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike) i slična imovina vrednuju se na pojedinačnoj osnovi po srednjim tržišnim cijenama ili na temelju odgovarajućih krivulja prinosa na datum bilance. Opcije ugrađene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2024. rabljene su srednje tržišne cijene na dan 30. prosinca 2024.

Revalorizacija utrživih investicijskih fondova provodi se na neto osnovi na razini fonda uz primjenu neto vrijednosti imovine fonda. Ne provodi se netiranje nerealiziranih dobitaka i gubitaka u različitim investicijskim fondovima.

Nelikvidne dionice i svi ostali vlasnički instrumenti koji se drže kao trajno ulaganje vrednuju se po trošku nabave koji podliježe umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zarađeni ili nastali.^[34] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci izračunavaju se s obzirom na prosječni trošak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi i evidentiraju se izravno na računu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u računu dobiti i gubitka ako na kraju godine premaše iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda akumuliranih na odgovarajućem računu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili zlata ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slučaju da se takvi nerealizirani gubitci po bilo kojoj stavki iskazuju u računu dobiti i gubitka, prosječni trošak nabave te stavke smanjuje se na tečaj ili tržišnu cijenu na kraju godine.

Gubitci od umanjenja vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka i ne poništavaju se sljedećih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje može pripisati konkretnom događaju koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospijeća vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolaterala.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB‑a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uključeni u držanja vrijednosnih papira ESB‑a.

Obratne transakcije (uključujući transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nudi specijalizirana institucija evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral položen u obliku gotovine a ta gotovina još nije uložena.

Izvanbilančni instrumenti

Valutni instrumenti, tj. terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i drugi valutni instrumenti koji obuhvaćaju razmjenu jedne valute za drugu na određeni datum u budućnosti, uključuju se u neto valutne pozicije za izračun pozitivnih i negativnih tečajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedinačnim stavkama. Dnevne promjene varijacijske marže nedospjelih kamatnih ročnica evidentiraju se u računu dobiti i gubitka.

Terminske transakcije vrijednosnim papirima ESB vrednuje u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja primjenom konkretnih tržišnih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uključujući nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemljišta i umjetnina, vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemljišta i umjetnine vrednuju se po trošku nabave. Glavna zgrada ESB‑a vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju koji podliježe umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB‑a troškovi se dodjeljuju odgovarajućim sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom uporabe. U obračunu amortizacije tijekom očekivanog vijeka uporabe imovine primjenjuje se linearna metoda, počevši od tromjesečja nakon što imovina postane raspoloživa za uporabu. Očekivani vijek uporabe glavnih kategorija imovine je kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane troškove obnove povezane s postojećim zgradama koje ESB unajmljuje prilagođeno je s obzirom na događaje koji utječu na očekivani vijek uporabe povezane imovine.

ESB provodi godišnju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku Najmovi). Ako se utvrdi postojanje pokazatelja umanjenja i ocijeni da vrijednost imovine može biti umanjena, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja iskazuje se u računu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a još je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezani troškovi prenose se u odgovarajuće kategorije dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspoloživa za uporabu.

Najmovi

ESB djeluje kao najmoprimac i podnajmodavac.

ESB kao najmoprimac
Za sve najmove za koje je ESB najmoprimac i koji obuhvaćaju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum početka najma, tj. kada imovina postane raspoloživa za uporabu, i uključuju se u »Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu« odnosno u stavku »Razno« (obveze). Ako najmovi ispunjavaju kriterije kapitalizacije, ali je odnosna imovina još u fazi izgradnje ili adaptacije, troškovi nastali prije datuma početka najma evidentiraju se na poziciji »Imovina u izgradnji«.

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podliježe umanjenju vrijednosti (za više informacija o godišnjoj provjeri umanjenja vidi gore Dugotrajna imovina). Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode od datuma početka najma do kraja vijeka uporabe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom (obuhvaćene su samo sastavnice najma), diskontiranih primjenom granične kamatne stope zaduživanja ESB‑a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni rashodi«. Ako dođe do promjene budućih plaćanja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postojećeg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovarajuće je usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoročni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kraće i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knjiže se kao rashodi u računu dobiti i gubitka.

ESB kao podnajmodavac
Za sve najmove za koje je podnajmodavac ESB daje trećim stranama pravo na uporabu odnosne imovine, ili njezina dijela, pri čemu ugovor o najmu između najmodavca i ESB‑a (glavni najam) ostaje na snazi. Podnajam se svrstava u financijske najmove ili operativne najmove^[35] ovisno o imovini s pravom uporabe na temelju glavnog najma, a ne ovisno o odnosnoj imovini.

Podnajmovi za koje je ESB podnajmodavac svrstavaju se u financijske najmove i ESB prestaje priznavati imovinu s pravom uporabe na temelju glavnog najma, ili njezin dio, prenesenu podnajmoprimcu iz »Materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine« i knjiži potraživanje po podnajmu u stavci »Razno« (obveze). Podnajam ne utječe na obvezu po najmu povezanu s glavnim najmom.

Na datum početka najma ESB‑ovo potraživanje po podnajmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom, diskontiranih primjenom diskontne stope za glavni najam. Nakon toga potraživanje po podnajmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni prihodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni prihodi«.

Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja koja isplaćuje ESB

ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i članove Izvršnog odbora ESB‑a te za članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoročna primanja zaposlenih. Obvezni doprinosi koje uplaćuju ESB i zaposlenici prikazani su u stupu definiranih primanja mirovinskog plana. Zaposlenici mogu uplaćivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa, koji mogu poslužiti za dodatna primanja.^[36] Dodatna primanja utvrđuju se na temelju iznosa dobrovoljnih doprinosa uvećanih za povrat od ulaganja tih doprinosa.

Za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja članova Izvršnog odbora ESB‑a i članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a uspostavljen je sustav financiranja bez fondova. Za zaposlenike se sustav financiranja bez fondova rabi za primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina i za ostala dugoročna primanja.

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod »Razno« (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uključujući ostala dugoročna primanja, sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana kojom se ta obveza financira.

Bruto obvezu na temelju definiranih primanja jednom godišnje izračunavaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja izračunava se diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova stopom koja se utvrđuje u odnosu na tržišne prinose, na datum bilance, na visokokvalitetne korporativne obveznice nominirane u eurima kojima su rokovi dospijeća slični roku dospijeća te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka može doći zbog usklađenja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto trošak definiranih primanja
Neto trošak definiranih primanja raščlanjen je na sastavnice koje se objavljuju u računu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«.

Neto iznos kojim se tereti račun dobiti i gubitka obuhvaća:

1. trošak tekućeg rada na temelju definiranih primanja u tekućoj godini
2. trošak minulog rada, ako postoji, na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene povezane s mirovinskim planovima
3. neto kamate po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
4. rezultati revalorizacije povezani s ukupnim ostalim dugoročnim primanjima.

Neto iznos prikazan pod stavkom »Računi revalorizacije« obuhvaća:

1. aktuarske dobitke i gubitke povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja
2. stvarni povrat na imovinu plana, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godišnje vrednuju neovisni aktuari kako bi utvrdili odgovarajuću obvezu koja se priznaje u financijskim izvještajima.

Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB‑a uglavnom su rezultat prekograničnih plaćanja unutar Europske unije namirenih u centralnobankarskom novcu u eurima. Te transakcije uglavnom pokreću privatni subjekti (npr. kreditne institucije, trgovačka društva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET – Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na računima središnjih banaka EU‑a u sustavu TARGET. Na te račune utječu i plaćanja koja provode ESB i nacionalne središnje banke. Sve se namire automatski objedinjuju i prilagođavaju tako da čine dio jedinstvene pozicije svake nacionalne središnje banke prema ESB‑u. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB‑a neto potraživanje odnosno neto obveza svake nacionalne središnje banke prema ostatku ESSB‑a. Svakodnevna kretanja na računima u sustavu TARGET obuhvaćena su računovodstvenom evidencijom ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka.

Salda unutar Eurosustava nacionalnih središnjih banaka europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz sustava TARGET iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna pozicija neto imovine ili obveza pod stavkama »Potraživanja povezana sa sustavom TARGET (neto)« ili »Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)«. Salda unutar ESSB‑a nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET^[37] objavljuju se pod stavkom »Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima«.

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava uključena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi u nastavku Novčanice u optjecaju).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u od strane nacionalnih središnjih banaka koje su se priključile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«.

Druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. eventualne privremene raspodjele dobiti ESB‑a nacionalnim središnjim bankama) iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna pozicija neto imovine ili obveza pod stavkama »Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)« ili »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«.

Novčanice u optjecaju

ESB i nacionalne središnje banke europodručja, koji zajedno čine Eurosustav, izdaju euronovčanice.^[38] Ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju raspodjeljuje se središnjim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s ključem za raspodjelu novčanica.^[39]

ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, što je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza »Novčanice u optjecaju«. Iz udjela ESB‑a u ukupnim euronovčanicama u optjecaju proizlaze potraživanja od nacionalnih središnjih banaka. Ta potraživanja, koja nose kamate,^[40] objavljena su pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi gore Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava). Kamatni prihodi od tih potraživanja uključeni su u račun dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni prihodi«.

Rezervacije za financijske rizike

Upravno vijeće može odlučiti da će prihode ESB‑a u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike. Te se rezervacije mogu rabiti u mjeri koju Upravno vijeće smatra potrebnom za pokriće gubitaka koji proizlaze iz izloženosti financijskim rizicima. Iznos rezervacija za financijske rizike i daljnja potreba za njima preispituju se jednom godišnje na temelju procjene ESB‑a o vlastitoj izloženosti tim rizicima i uzimajući u obzir niz činitelja. Iznimka su sljedeći slučajevi: (1) rezervacije iznose nula i (2) nema prihoda ESB‑a koji bi se u njih prenijeli.^[41]

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB‑a od euronovčanica u optjecaju i prihoda od dužničkih vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (1) programa za tržišta vrijednosnih papira, (2) trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica, (3) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (4) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i (5) hitnog programa kupnje zbog pandemije raspodjeljuje se u siječnju sljedeće godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vijeće ne odluči drukčije.^[42] Takva se odluka donosi u slučaju kada, na temelju obrazložene procjene koju izrađuje Izvršni odbor, Upravno vijeće očekuje da će ESB ostvariti ukupni godišnji gubitak ili da će ostvariti godišnju dobit manju od spomenutih prihoda. Upravno vijeće može odlučiti i da će te prihode u cijelosti ili djelomično prenijeti u rezervacije za financijske rizike (vidi gore Rezervacije za financijske rizike).

Nadalje, Upravno vijeće može odlučiti umanjiti iznos prihoda od euronovčanica u optjecaju koji se raspodjeljuje u siječnju za iznos troškova ESB‑a povezanih s izdavanjem euronovčanica i njihovom obradom.

Događaji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza usklađuju se za događaje koji su nastali između datuma godišnje bilance i datuma na koji je Izvršni odbor dopustio podnošenje godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a Upravnom vijeću na odobrenje ako ti događaji znatno utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance.

Važni događaji nakon datuma bilance koji ne utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilješkama.

Promjene računovodstvenih politika

Računovodstvene politike koje ESB primjenjuje nisu se mijenjale u 2024.

Promjene računovodstvenih procjena

ESB je u 2024. promijenio metodu obračuna kamatnih prihoda od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom: kuponske kamate, premije i diskonti povezani s tim vrijednosnim papirima sada se priznaju prema metodi interne stope prinosa. Prije se metoda interne stope prinosa primjenjivala na premije i diskonte, dok se linearna metoda primjenjivala na kuponske kamate. Ta promjena utječe na vrijeme priznavanja prihoda, ali ne utječe na ukupne dobitke ili gubitke tijekom cijelog razdoblja trajanja vrijednosnih papira s fiksnim prinosom.

Promjene prikaza financijskih izvještaja

Odlukom (EU) 2024/2938 Europske središnje banke od 14. studenoga 2024. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2024/32) uvedene su promjene prikaza bilančnih stavki »Gubitak za godinu« i »Preneseni akumulirani gubitci«. U godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2023. stavka »Gubitak za godinu« prikazana je kao zasebna stavka imovine u skladu s primjenjivom Odlukom (EU) 2016/2247 Europske središnje banke od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35), sa svim izmjenama, a nije bilo prenesenih nepokrivenih akumuliranih gubitaka.^[43] U godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2024. stavke »Dobit/(gubitak) za godinu« i »Preneseni akumulirani gubitci« prikazane su kao zasebne negativne stavke na strani obveza u bilanci.

Nadalje, Odlukom (EU) 2024/2938 dodatno je izmijenjen izgled bilance i računa dobiti i gubitka ESB‑a: (1) bilančna stavka »Rezervacije« raščlanjena je na stavke »Rezervacije za rizike«^[44] i »Ostale rezervacije« i (2) u računu dobiti i gubitka uklonjena je raščlamba pod stavkama »Kamatni prihodi« i »Kamatni rashodi« a važne informacije navedene su u odgovarajućim bilješkama o financijskim izvještajima.

Tim se promjenama, među ostalim, nastoji povećati transparentnost i informativnost financijskih izvještaja ESB‑a.

Usporedni podatci za 2023. prilagođeni su u skladu s time. Prikaz gubitka u iznosu od 1.266 mil. EUR za 2023. kao negativne stavke na strani obveza u bilanci ima za posljedicu smanjenje ukupne imovine i obveza za tu godinu na 673.229 mil. EUR u odnosu na iznos od 674.496 mil. EUR, koji je objavljen u godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2023.

Naposljetku, ESB je u 2024. izmijenio prikaz kamatnih prihoda (npr. kuponske kamate) i kamatnih rashoda (npr. amortizacija premija) za stavke koje nisu povezane s operacijama monetarne politike. Dosad su se, ovisno o vrsti transakcije, primjenjivali različiti načini netiranja kamatnih prihoda i kamatnih rashoda pod stavkom »Neto kamatni prihodi« u računu dobiti i gubitka. ESB je odlučio da bi se, počevši od 2024., kamate koje proizlaze iz pojedinačnih vrsta instrumenata unutar jedne bilančne stavke ili portfelja trebale prikazivati na neto osnovi pod stavkama »Kamatni prihodi« ili »Kamatni rashodi« ovisno o tome je li neto iznos za vrstu instrumenta ili portfelj pozitivan ili negativan. Takav se prikaz smatra primjerenijim biti transakcije i usklađen je s načelom netiranja koje se primjenjuje na kamatne prihode i rashode koji proizlaze iz imovine i obveza povezanih s operacijama monetarne politike.^[45] Usporedivi podatci za 2023. usklađeni su na sljedeći način:

Ostala pitanja

U skladu s člankom 27. Statuta ESSB‑a i na temelju preporuke Upravnog vijeća, Vijeće EU‑a odobrilo je imenovanje društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft, Düsseldorf (Savezna Republika Njemačka) vanjskim revizorom ESB‑a za početno razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2022. Vijeće EU‑a odobrilo je 2023., na temelju preporuke Upravnog vijeća, produljenje tog razdoblja za dvije dodatne godine, odnosno do kraja financijske godine 2024.

2.4 Bilješke o bilanci

Bilješka 1. – Zlato i potraživanja u zlatu

Pod tom je stavkom zlato ESB‑a.

Eurska protuvrijednost ESB‑ova zlata povećala se zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 15. Računi revalorizacije).

Bilješka 2. – Potraživanja od rezidenata izvan europodručja i rezidenata europodručja, nominirana u stranoj valuti

Bilješka 2.1. – Potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda

Pod tom su stavkom udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u iznosu od 2.227 mil. EUR na dan 31. prosinca 2024. (2023.: 2.083 mil. EUR). Proizlaze iz dobrovoljnog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vučenja, pri čemu je MMF ovlašten u ime ESB‑a prodavati ili kupovati posebna prava vučenja za eure unutar najniže i najviše razine udjela. Posebna prava vučenja u računovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja povećali su se u 2024. zbog kamatnih prihoda ostvarenih tijekom godine. Nadalje, povećanju eurske protuvrijednosti tih udjela pridonijela je aprecijacija posebnih prava vučenja u odnosu na euro tijekom 2024.

Bilješka 2.2. – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Do povećanja ukupne vrijednosti tih stavki u 2024. došlo je uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro i reinvestiranja prihoda ostvarenih tijekom godine, i to prije svega od portfelja u američkim dolarima.

Neto devizna sredstva ESB‑a^[46] iznosila su kako slijedi:

U 2024. nisu se provodile devizne intervencije.

Bilješka 3. – Ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja, nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2024. ta se stavka sastojala od salda tekućih računa kod rezidenata europodručja u iznosu od 2 mil. EUR (2023.: 17 mil. EUR).

Bilješka 4. – Vrijednosni papiri rezidenata europodručja, nominirani u eurima

Bilješka 4.1. – Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2024. pod tom su stavkom bili dužnički vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. third covered bond purchase programme, CBPP3), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset‑backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[47] nastavio se smanjivati u 2024. jer je Eurosustav u srpnju 2023. prestao reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira.^[48]

Kada je riječ o PEPP‑u,^[49] Eurosustav je, na temelju odluke Upravnog vijeća iz prosinca 2023.,^[50] nastavio u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira u prvoj polovici 2024. U drugoj polovici 2024. portfelj PEPP‑a smanjivao se za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno jer Eurosustav nije reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira u cijelosti. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a prekinuto je krajem 2024.

Dužnički vrijednosni papiri koje je ESB kupio u sklopu tih programa vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju (vidi Vrijednosni papiri u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Amortizirani trošak dužničkih vrijednosnih papira koje drži ESB i njihova tržišna vrijednost^[51] (koja nije evidentirana u bilanci ni u računu dobiti i gubitka te se daje isključivo za usporedbu) iznosili su kako slijedi:

Amortizirani trošak dužničkih vrijednosnih papira koje drži ESB promijenio se tijekom godine kako slijedi:

Upravno vijeće redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se drže u sklopu tih programa.

U vezi s tim na temelju podataka na kraju godine obavljaju se godišnje provjere umanjenja, koje odobrava Upravno vijeće. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada se utvrde pokazatelji umanjenja, provodi se dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na novčane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodišnjih provjera umanjenja ESB nije knjižio gubitke za dužničke vrijednosne papire koji su se 2024. držali u njegovim portfeljima povezanima s monetarnom politikom.

Amortizirani trošak^[52] vrijednosnih papira koje Eurosustav drži iznosio je kako slijedi:

Bilješka 5. – Potraživanja unutar Eurosustava

Bilješka 5.1. – Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potraživanja ESB‑a prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila ukupno 127.067 mil. EUR (2023.: 125.378 mil. EUR). Naknada za ta potraživanja u 2024. izračunavala se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi bilješku 24.2. Kamatni prihodi koji proizlaze iz potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava i bilješku 34. Promjena kamatne stope koja se primjenjuje u obračunu naknade za salda unutar Eurosustava).

Bilješka 6. – Ostala imovina

Bilješka 6.1. – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Ta stavka uključuje sljedeće:

Provjera umanjenja za ESB‑ovu glavnu zgradu i poslovne zgrade s pravom uporabe provedena je na kraju godine i nisu utvrđeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilješka 6.2. – Ostala financijska imovina

Pod tom je stavkom prije svega ESB‑ov portfelj vlastitih sredstava, koji se uglavnom sastoji od ulaganja uplaćenog kapitala ESB‑a te iznosa koji su izdvojeni u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike. Obuhvaća i 3211 dionica Banke za međunarodne namire (BIS), čiji trošak nabave iznosi 42 mil. EUR, te druge tekuće račune nominirane u eurima.

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Do neto povećanja te stavke u 2024. došlo je prije svega zbog reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja vlastitih sredstava ESB‑a.

Bilješka 6.3. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2024. bile nedospjele (vidi bilješku 21. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 681 mil. EUR (2023.: 552 mil. EUR), a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja iznosa transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 6.4. – Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Ta stavka uključuje sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka obuhvaćala potraživanja za obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET od nacionalnih središnjih banaka europodručja za prosinac 2024. (vidi bilješku 12.2. Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)) te potraživanja za obračunate nedospjele kamate od nacionalnih središnjih banaka europodručja za posljednje tromjesečje 2024. koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava). Ti su iznosi namireni u siječnju 2025.

Pod tom su stavkom bile i obračunate kuponske kamate na vrijednosne papire, uključujući nepodmireni iznos kamata koji se plaća pri stjecanju (vidi bilješku 2.2. Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja, nominirana u stranoj valuti, bilješku 4. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja, nominirani u eurima te bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Obračunati prihodi povezani s nadzornim zadaćama odnose se na naknade za nadzor koje će se u 2025. ubirati za 2024. kao razdoblje za koje se plaća naknada (vidi bilješku 27. Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija).^[53]

Ostatak te stavke činili su uglavnom (1) obračunati prihodi od tekućih projekata i usluga ESSB‑a (vidi bilješku 29. Ostali prihodi), (2) obračunati kamatni prihodi od ostalih financijskih instrumenata i (3) različiti unaprijed plaćeni troškovi.

Bilješka 6.5. – Razno

Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila 53 mil. EUR (2023.: 88 mil. EUR) i uglavnom je obuhvaćala salda u vrijednosti 24 mil. EUR (2023.: 28 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2024. (vidi bilješku 21. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Stavka je obuhvaćala i potraživanja povezana s tekućim projektima i uslugama ESSB‑a (vidi bilješku 29. Ostali prihodi) i salda povezana s nadoknadivim porezom na dodanu vrijednost.

Bilješka 7. – Novčanice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB‑a (8 %) u ukupnom izdanju euronovčanica u optjecaju (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila 127.067 mil. EUR (2023.: 125.378 mil. EUR).

Bilješka 8. – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja, nominirane u eurima

Središnje banke Eurosustava mogu prihvaćati gotovinski kolateral za mogućnosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora kupljenih u sklopu PEPP‑a, koji neće morati reinvestirati. Kada je riječ o ESB‑u, te se operacije provode preko specijalizirane institucije.

Na dan 31. prosinca 2024. salda koja proizlaze iz tih nedospjelih transakcija pozajmljivanja provedenih s kreditnim institucijama europodručja iznosila su ukupno 2.388 mil. EUR (2023.: 4.699 mil. EUR). Gotovina koja je primljena kao kolateral prenesena je na račune u sustavu TARGET. Budući da na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi Obratne transakcije u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 18. Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira).^[54]

Bilješka 9. – Obveze prema ostalim rezidentima europodručja, nominirane u eurima

Bilješka 9.1. – Opća država

Na dan 31. prosinca 2024. ta se stavka sastojala od depozita Europskog fonda za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility, EFSF) u iznosu od 73 mil. EUR (2023.: 143 mil. EUR). Na kraju 2023. obuhvaćala je i depozite Europskog stabilizacijskog mehanizma (engl. European Stability Mechanism, ESM). U skladu s člankom 21. Statuta ESSB‑a, ESB može nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, središnje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduzeća država članica.

Bilješka 9.2. – Ostale obveze

Ta se stavka sastoji od salda sporednih sustava u europodručju^[55] povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB. Na dan 31. prosinca 2024. iznosila je 24.482 mil. EUR (2023.: 20.479 mil. EUR).

Bilješka 10. – Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima

Ta stavka uključuje sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2024. najveća sastavnica te stavke bili su depoziti koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 22. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Stavka je obuhvaćala i salda u sustavu TARGET: salda nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) i salda sporednih sustava izvan europodručja povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB.

Nadalje, obuhvaćala je salda koja proizlaze iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a koje se provode s kreditnim institucijama izvan europodručja. Gotovina koja je primljena kao kolateral prenesena je na račune u sustavu TARGET. Budući da na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi Obratne transakcije u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 18. Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira).

Preostali dio stavke saldo je koji proizlazi iz stalnog dogovora o međusobnoj valutnoj razmjeni sa Sustavom federalnih rezervi. Prema tom dogovoru Banka federalnih rezervi New Yorka transakcijama razmjene osigurava ESB‑u američke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava ponudilo kratkoročno financiranje u američkim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjenične razmjene s nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima dobivena sredstva služe za provođenje operacija za puštanje likvidnosti u američkim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjenične razmjene dovode do salda unutar Eurosustava između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Nadalje, transakcije razmjene koje ESB provodi s Bankom federalnih rezervi New Yorka i nacionalnim središnjim bankama europodručja za posljedicu imaju terminska potraživanja i obveze koji se knjiže na računima izvanbilančne evidencije (vidi bilješku 21. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti).

Bilješka 11. – Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u stranoj valuti

Bilješka 11.1. – Depoziti, salda i ostale obveze

Na dan 31. prosinca 2024. pod tom stavkom nije bilo salda. Na kraju 2023. obuhvaćala je obvezu prema rezidentu izvan europodručja, nominiranu u stranoj valuti, u iznosu od 24 mil. EUR, koja je povezana s upravljanjem deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 12. – Obveze unutar Eurosustava

Bilješka 12.1. – Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva

To su obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizašle iz prijenosa deviznih pričuva ESB‑u kada su se te nacionalne središnje banke priključile Eurosustavu. U skladu s člankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB‑a ti se doprinosi utvrđuju razmjerno udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a.

Zbog petogodišnje prilagodbe pondera nacionalnih središnjih banaka u ključu za upis kapitala ESB‑a na dan 1. siječnja 2024. smanjio se ponder nacionalnih središnjih banaka europodručja u upisanom kapitalu ESB‑a (vidi bilješku 16. Kapital i pričuve). Stoga je 1. siječnja 2024. došlo do smanjenja tih obveza za 109 mil. EUR jer je taj iznos vraćen nacionalnim središnjim bankama europodručja.

Naknada za te obveze u 2024. izračunavala se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da odražava nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi bilješku 24.3. Naknada za potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva i bilješku 34. Promjena kamatne stope koja se primjenjuje u obračunu naknade za salda unutar Eurosustava).

Bilješka 12.2. – Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)

Pod tom su stavkom salda u sustavu TARGET koja su nacionalne središnje banke europodručja imale prema ESB‑u (vidi Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Smanjenje neto obveze u sustavu TARGET prouzročeno je u prvom redu priljevom gotovine zbog (1) dospijevanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a namirenih putem računa u sustavu TARGET, koje je tek djelomično neutralizirano reinvestiranjem u sklopu PEPP‑a (vidi bilješku 4. Vrijednosni papiri rezidenata europodručja, nominirani u eurima) i (2) većih depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima). Učinak tih činitelja djelomično je neutraliziran, i to uglavnom odljevom gotovine zbog kamatnih rashoda povezanih s neto obvezom ESB‑a u sustavu TARGET (vidi bilješku 24.5. Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih).

Uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjenične razmjene u vezi s operacijama za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, naknada za pozicije unutar sustava TARGET koje nacionalne središnje banke europodručja imaju prema ESB‑u u 2024. izračunavala se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav primjenjuje u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja (vidi bilješku 24.5. Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih i bilješku 34. Promjena kamatne stope koja se primjenjuje u obračunu naknade za salda unutar Eurosustava).

Bilješka 12.3. – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila 40 mil. EUR (2023.: 40 mil. EUR) Uglavnom se sastojala od depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta Europske komisije u vezi s upravljanjem aktivnostima zaduživanja i kreditiranja EU‑a (vidi bilješku 22. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja).

Bilješka 13. – Ostale obveze

Bilješka 13.1. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Na dan 31. prosinca 2024. pod tom stavkom nije bilo salda. Na kraju 2023. pod njome su se uglavnom evidentirale promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su krajem godine bile nedospjele (vidi bilješku 21. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Te su promjene u vrednovanju iznosile 68 mil. EUR, a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja iznosa transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi Izvanbilančni instrumenti i Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 13.2. – Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

Ta stavka uključuje sljedeće:

Na dan 31. prosinca 2024. dvije glavne sastavnice te stavke bile su obračunate nedospjele kamate na salda u sustavu TARGET koje se duguju nacionalnim središnjim bankama za prosinac 2024. (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima i bilješku 12.2. Obveze povezane sa sustavom TARGET (neto)) te obračunate nedospjele kamate koje se duguju nacionalnim središnjim bankama europodručja za 2024. s obzirom na njihova potraživanja koja se odnose na devizne pričuve prenesene ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva). Ti su iznosi namireni u siječnju 2025.

Pod tom su stavkom bile i obračunate nedospjele kamate na depozite koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta (vidi bilješku 9.1. Opća država, bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima i bilješku 12.3. Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)).

Ostatak te stavke činili su uglavnom (1) obračunate nedospjele kamate na salda sporednih sustava u europodručju povezanih sa sustavom TARGET putem komponente TARGET‑ECB (vidi bilješku 9.2. Ostale obveze) i (2) različiti obračunati rashodi i prihodi budućeg razdoblja.

Bilješka 13.3. – Razno

Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila 1.327 mil. EUR (2023.: 1.401 mil. EUR). Obuhvaćala je salda u iznosu od 574 mil. EUR (2023.: 635 mil. EUR) povezana s transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2024. bile nedospjele (vidi bilješku 21. Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom je stavkom i iznos obveze po najmu od 110 mil. EUR (2023.: 117 mil. EUR) (vidi Najmovi u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Osim toga stavka je obuhvaćala i neto obvezu ESB‑a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoročnih primanja zaposlenika,^[56] članova Izvršnog odbora te članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja koja isplaćuje ESB

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom »Razno« (obveze) koji se odnose na primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja bili su sljedeći:

U 2024. godini sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u visini 2.712 mil. EUR (2023.: 2.458 mil. EUR) obuhvaćala primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 293 mil. EUR (2023.: 278 mil. EUR), što se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te na ostala dugoročna primanja. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora u visini 37 mil. EUR (2023.: 35 mil. EUR) odnosi se isključivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja.

Revalorizacije ESB‑ove neto obveze na temelju definiranih primanja koja se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«. Revalorizacijski dobitci pod tom stavkom u 2024. iznosili su 416 mil. EUR (2023.: 238 mil. EUR) (vidi bilješku 15. Računi revalorizacije).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Promjene sadašnje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja bile su sljedeće:

Trošak minulog rada u 2024., koji se odnosi na sadašnje uplatitelje i umirovljenike, proizlazi iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024., prema kojoj će godišnje povećanje mirovina od 2026. biti usklađeno s općim godišnjim usklađivanjima plaća zaposlenika ESB‑a.

Revalorizacijski dobitci za 2024. koji proizlaze iz bruto obveze na temelju definiranih primanja nastali su prvenstveno zbog povećanja diskontne stope koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni s 3,4 % u 2023. na 3,6 % u 2024. i zbog promjene demografskih pretpostavki.

Došlo je do sljedećih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski dobitci od imovine plana u 2024. godini proizlaze iz činjenice da su stvarni prinosi od udjela u fondovima bili viši od pretpostavljenih kamatnih prihoda od imovine plana koji su se temeljili na pretpostavci o diskontnoj stopi od 3,4 %.

Došlo je do sljedećih promjena revalorizacijskih rezultata:

Račun dobiti i gubitka
U računu dobiti i gubitka priznati su sljedeći iznosi:

Priznati iznosi u računu dobiti i gubitka za trošak tekućeg rada, kamatni trošak povezan s obvezom i kamatne prihode od imovine plana procijenjeni su po stopama koje su se primjenjivale prethodne godine. Diskontna stopa koja se primjenjuje u aktuarskoj procjeni smanjila se s 3,9 % u 2022. na 3,4 % u 2023., što je u 2024. dovelo do većeg troška tekućeg rada. Do povećanja kamatnog troška povezanog s obvezom i kamatnih prihoda od imovine plana došlo je zbog većih salda, koja su neutralizirala utjecaj primijenjene niže diskontne stope.

Trošak minulog rada koji proizlazi iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a u 2024. priznat je u cijelosti u računu dobiti i gubitka za godinu u kojoj je donesena odluka o izmjeni.

Ključne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilješci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvršni odbor prihvatio za potrebe računovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke uporabljene za izračun obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja su sljedeće:

Bilješka 14. – Rezervacije

Bilješka 14.1. – Ostale rezervacije

Na dan 31. prosinca 2024. pod tom su stavkom, među ostalim, bile rezervacije za administrativne troškove u iznosu od 72 mil. EUR (2023.: 67 mil. EUR).

Bilješka 15. – Računi revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata (vidi Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti, Vrijednosni papiri, Priznavanje prihoda i Izvanbilančni instrumenti u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Ta stavka obuhvaća i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB‑a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi Primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 13.3. Razno).

Do povećanja iznosa računa revalorizacije u 2024. došlo je prije svega zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima. Iznosi računa revalorizacije u stranoj valuti također su se povećali, i to uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro.

Za revalorizaciju na kraju godine rabili su se sljedeći devizni tečajevi:

Bilješka 16. – Kapital i pričuve

Bilješka 16.1. – Kapital

Promjene ključa za upis kapitala ESB‑a
U skladu s člankom 29. Statuta ESSB‑a, ponderi dodijeljeni nacionalnim središnjim bankama kao ključ za upis kapitala ESB‑a prilagođavaju se svakih pet godina.^[57] Peta takva prilagodba od osnutka ESB‑a provedena je 1. siječnja 2024.

Uplaćeni kapital ESB‑a
Uplaćeni kapital ESB‑a smanjio se 1. siječnja 2024. za 23 mil. EUR. Razlog tomu opće je smanjenje pondera nacionalnih središnjih banaka europodručja (koje su u cijelosti uplatile upisani kapital) u upisanom kapitalu ESB‑a za 0,2200 postotnih bodova, u iznosu od 10.825 mil. EUR, i jednako povećanje pondera nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja (koje uplaćuju samo 3,75 % svojeg upisanog kapitala).

U tablici u nastavku prikazane su promjene ključa za upis kapitala ESB‑a, upisanog kapitala i uplaćenog kapitala:

Nacionalne središnje banke europodručja uplatile su u cijelosti svoj udio u upisanom kapitalu.

Nacionalne središnje banke izvan europodručja dužne su uplatiti 3,75 % svojeg upisanog kapitala kao doprinos za troškove poslovanja ESB‑a. Nacionalne središnje banke izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su obvezne podmirivati bilo kakav gubitak ESB‑a.

Bilješka 17. – Preneseni akumulirani gubitci

Na dan 31. prosinca 2024. ta je stavka iznosila 1.266 mil. EUR (2023.: nula). Sastojala se od ESB‑ova gubitka za 2023., koji je na osnovi odluke Upravnog vijeća prenesen u bilanci ESB‑a i nadomjestit će se budućom dobiti.

2.5 Izvanbilančni instrumenti

Bilješka 18. – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirana institucija ulazi u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB‑a. U skladu s odlukama Upravnog vijeća ESB je također stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike.^[58]

Ovisno o primljenom kolateralu, operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se (1) na računima izvanbilančne evidencije ako su osigurane kolateralom u vrijednosnim papirima ili (2) na računima bilance ako su osigurane gotovinskim kolateralom koji je bio neuložen na kraju godine (vidi bilješku 8. Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja, nominirane u eurima i bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima).

Tržišna vrijednost pozajmljenih vrijednosnih papira i odgovarajućeg kolaterala bila je sljedeća:

Bilješka 19. – Kamatne ročnice

Transakcije u stranoj valuti koje su krajem godine bile nedospjele preračunane su po deviznom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 20. – Terminske transakcije vrijednosnim papirima

Na dan 31. prosinca 2024. nije bilo nedospjelih terminskih transakcija vrijednosnim papirima. Za razliku od toga, na kraju 2023. nedospjele terminske kupnje vrijednosnih papira iznosile su 45 mil. EUR preračunano po deviznom tečaju na kraju godine, jednako kao i nedospjele prodaje:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 21. – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pričuvama
Transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Nedospjela potraživanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija preračunani su po deviznom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Valutni ugovori o razmjeni za puštanje likvidnosti
ESB je dio mreže središnjih banaka s uspostavljenim linijama za valutne ugovore o razmjeni. Sklopio je valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kanadskom središnjom bankom, engleskom središnjom bankom, japanskom središnjom bankom, Sustavom federalnih rezervi i švicarskom središnjom bankom. Osim toga, uspostavljena je linija za valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kineskom središnjom bankom. Ti ugovori o razmjeni omogućuju (1) puštanje likvidnosti u valutama spomenutih središnjih banaka bankama europodručja i (2) puštanje eurske likvidnosti financijskim institucijama u jurisdikcijama spomenutih središnjih banaka. Valutni ugovori o razmjeni sklopljeni su i sa središnjim bankama Danmarks Nationalbank i Sveriges riksbank radi puštanja eurske likvidnosti financijskim institucijama u njihovim jurisdikcijama. Svrha je tih ugovora ublažiti napetosti na međunarodnim tržištima financiranja i svesti na najmanju mjeru rizike negativne povratne sprege.^[59]

Potraživanja i obveze nominirani u američkim dolarima s datumom dospijeća u 2025. nastali su u vezi s osiguravanjem likvidnosti u američkim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilješku 10. Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima).

Bilješka 22. – Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je u 2024. i dalje bio odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja u vezi s operacijama zaduživanja i kreditiranja EU‑a na temelju instrumenta srednjoročne financijske pomoći i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost te za ugovor o kreditima za Grčku.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 EU je odobravao kredite državama članicama u sklopu instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency, SURE). Taj je instrument bio dostupan samo do 31. prosinca 2022., ali povezana izdanja sadržavala su obveznice s dospijećima između 5 i 30 godina.

EU je u 2024. također nastavio pružati financiranje državama članicama u obliku bespovratne financijske pomoći i potpora u obliku zajmova u sklopu programa Next Generation EU (NGEU), koji je uspostavljen kako bi se podupro gospodarski oporavak te olakšao prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo u EU‑u. Osim toga, EU je u 2024. pružio potporu Ukrajini u obliku kredita u skladu s novom Uredbom o Instrumentu za Ukrajinu uključujući iznimno prijelazno financiranje te Arapskoj Republici Egiptu u obliku kratkoročne makrofinancijske pomoći. ESB je Europskoj komisiji pružio podršku u upravljanju operacijama koje su povezane s tim instrumentima.

Nadalje, ESB nastupa kao platni agent Europske komisije u vezi s novom uslugom izdavanja dužničkih vrijednosnih papira EU‑a, koju je Komisija pokrenula u siječnju 2024.

ESB je tijekom 2024. obrađivao plaćanja koja se odnose na sve spomenute operacije.

Bilješka 23. – Potencijalne obveze za parnice u tijeku

Protiv ESB‑a pokrenute su parnice u vezi s obavljanjem njegovih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige S.p.A. (Banca Carige). U dvjema od tih parnica dioničari banke Banca Carige traže od ESB‑a novčanu naknadu štete koju su navodno pretrpjeli zbog različitih radnji koje je ESB poduzeo u provedbi svojih nadzornih zadaća u odnosu na banku Banca Carige, pri čemu je riječ o navodnim propustima u djelovanju i o štetnim radnjama. ESB je pobijedio u jednoj od tih dviju parnica u prvom stupnju; druga ugovorna strana podnijela je žalbu Sudu Europske unije na odgovarajuću presudu Općeg suda i žalbeni je postupak još u tijeku. Druga je parnica još u tijeku pred Općim sudom. Odluke u tim predmetima donijet će se uzimajući u obzir, među ostalim, konačni ishod povezanih predmeta. U jednom od tih predmeta Opći sud Europske unije u svojoj je presudi od 12. listopada 2022. utvrdio da ESB‑ova odluka o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu nije donesena na odgovarajućoj pravnoj osnovi u skladu s talijanskim pravom. Opći sud stoga je poništio odluku ESB‑a o stavljanju banke Banca Carige pod privremenu upravu te prvo produljenje trajanja privremene uprave u 2019. Međutim, ESB je podnio žalbu protiv presude Općeg suda Sudu Europske unije, stoga je još moguće ukidanje presude. Osim toga, dvije daljnje odluke ESB‑a kojima je produljeno trajanje privremene uprave osporavaju se u postupku po tužbi za poništenje, koji je još u tijeku.

2.6 Bilješke o računu dobiti i gubitka

Bilješka 24. – Neto kamatni prihodi/(rashodi)

Bilješka 24.1. – Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva

Neto kamatni prihodi ili rashodi od deviznih pričuva ESB‑a, raščlanjeni prema vrsti instrumenta, prikazani su u nastavku:

Neto kamatni prihodi ili rashodi od deviznih pričuva ESB‑a, raščlanjeni prema stranoj valuti, bili su sljedeći:

Bilješka 24.2. – Kamatni prihodi koji proizlaze iz potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

U 2024. kamatni prihodi povezani s udjelom ESB‑a od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju (vidi Novčanice u optjecaju u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 5.1. Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava) iznosili su 5.232 mil. EUR (2023.: 4.817 mil. EUR). Do povećanja je došlo zbog prosječne stope za glavne operacije refinanciranja, koja je bila veća nego u prethodnoj godini (2024.: 4,1 %, 2023.: 3,8 %).

Bilješka 24.3. – Naknada za potraživanja nacionalnih središnjih banaka s obzirom na prijenose deviznih pričuva

U 2024. rashodi za naknade koji proizlaze iz potraživanja nacionalnih središnjih banaka europodručja s obzirom na prijenose deviznih pričuva ESB‑u (vidi bilješku 12.1. Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva) iznosili su 1.448 mil. EUR (2023.: 1.335 mil. EUR). Do povećanja je došlo zbog prosječne stope za glavne operacije refinanciranja, koja je bila veća nego u prethodnoj godini (2024.: 4,1 %, 2023.: 3,8 %).

Bilješka 24.4. – Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike bili su sljedeći:

Bilješka 24.5. – Neto kamatni rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih

Kamatni prihodi ili rashodi koji proizlaze iz salda unutar sustava TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih bili su sljedeći:

Do povećanja je uglavnom došlo zbog veće prosječne stope za glavne operacije refinanciranja u odnosu na proteklu godinu (2024.: 4,1 %, 2023.: 3,8 %).

Bilješka 25. – Realizirani dobitci/(gubitci) od financijskih operacija

Realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija bili su sljedeći:

Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni obuhvaćaju realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira i kamatnih ročnica. Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni u 2024. uglavnom su proizašli iz računovodstvenog tretmana amortizacije premija i diskonta povezanih s otplatama vrijednosnih papira koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom.^[60] Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni djelomično su nadomješteni neto realiziranim dobitcima od tečajnih razlika, koji su u velikoj mjeri proizašli iz umanjenja zbog razlika u cijeni niza vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima na kraju godine.

U tablici u nastavku prikazani su realizirani dobitci i gubitci od financijskih operacija, raščlanjeni prema valuti i tromjesečju:

Bilješka 26. – Umanjenje financijske imovine i pozicija

Došlo je do sljedećih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tržišna vrijednost više vrijednosnih papira koji se uglavnom drže u portfelju u američkim dolarima smanjila se potkraj 2024. usporedno s rastom odgovarajućih prinosa. To je prouzročilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine.

Nerealizirani gubitci od tečajnih razlika nastali su zbog umanjenja prosječnog troška nabave držanja ESB‑a u japanskim jenima po tečaju na kraju 2024. To je posljedica deprecijacije japanskog jena u odnosu na euro poslije njegove kupnje.

Bilješka 27. – Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija

Prihodi pod tom stavkom sastoje se prvenstveno od naknada za nadzor. Rashodi se sastoje uglavnom od naknada za skrbništvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zadaćama
Prihodi povezani s nadzorom banaka uglavnom su prihodi od naknada za nadzor. ESB ubire godišnju naknadu od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje rashode proizašle iz obavljanja nadzornih zadaća. Na osnovi stvarnih godišnjih rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2024. iznosili su 681 mil. EUR (2023.: 654 mil. EUR).

Iznos naknada za nadzor temelji se na stvarnim godišnjim rashodima usklađenima za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili primljeni od pojedinačnih banaka za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i za druga usklađenja uključujući primljene kamate na zakašnjela plaćanja.^[61] Uzimajući u obzir usklađenje za primljene kamate na zakašnjela plaćanja te neto povrate pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada, godišnje naknade za nadzor koje se ubiru od nadziranih subjekata za 2024. kao razdoblje za koje se plaća naknada gotovo su jednake iznosu od 681 mil. EUR, koliko iznose stvarni godišnji rashodi^[62] (vidi bilješku 6.4. Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi). Računi za pojedinačne naknade za nadzor izdavat će se u drugom tromjesečju 2025.^[63]

Osim toga ESB može izreći administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi povezani s administrativnim kaznama i povrati takvih kazni u slučaju da dođe do izmjene ili poništenja prethodno donesenih odluka o sankcijama ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Umjesto toga, povezani se iznosi evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazni izrečenih nadziranim subjektima u 2024. iznosili su 16 mil. EUR (2023.: 18 mil. EUR).

Stoga su prihodi ESB‑a povezani s nadzornim zadaćama bili sljedeći:

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora značajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje značajnih subjekata te provođenja horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga. Obuhvaćaju izravne rashode nadzorne funkcije ESB‑a i odgovarajuće rashode koji se odnose na područja za potporu potrebnu za ispunjavanje nadzornih dužnosti ESB‑a, pri čemu se njihove usluge odnose na upravljanje poslovnim i drugim prostorima, upravljanje ljudskim potencijalima, informacijsku tehnologiju, pravne, revizijske i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale aktivnosti.

Stvarni rashodi za 2024. povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a, koji se nadoknađuju godišnjim naknadama za nadzor, iznosili su 681 mil. EUR (2023.: 654 mil. EUR). Osim utjecaja inflacije, ukupnom povećanju tih rashoda pridonijeli su jačanje nadzornih inicijativa te povećanje troškova povezanih s kontinuiranim razvojem i poboljšanjem IT sustava namijenjenih nadzoru banaka.

Bilješka 28. – Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela

Pod tom je stavkom prikazana dividenda u iznosu od 1 mil. EUR primljena u 2024. (2023.: 1 mil. EUR) za dionice koje ESB drži u BIS‑u (vidi bilješku 6.2. Ostala financijska imovina).

Bilješka 29. – Ostali prihodi

Ostali različiti prihodi ostvareni tijekom 2024. iznosili su 119 mil. EUR (2023.: 72 mil. EUR) i uglavnom su proizašli iz doprinosa nacionalnih središnjih banaka sudionica troškovima ESB‑a povezanima s tekućim projektima i uslugama ESSB‑a.

Bilješka 30. – Troškovi osoblja

Troškovi osoblja bili su sljedeći:

Prosječan broj zaposlenika, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena,^[64] u 2024. je iznosio 4297 (2023.: 4222), uključujući njih 386 na rukovodećim položajima (2023.: 380).

Veći troškovi povezani s primanjima nakon prestanka zaposlenja proizašli su iz izmjene pravila mirovinskih planova ESB‑a za 2024. U skladu s odgovarajućim računovodstvenim pravilima ESB‑a za mirovine, trošak minulog rada koji proizlazi iz te izmjene u potpunosti je priznat u računu dobiti i gubitka za 2024., kada je odluka donesena (vidi bilješku 13.3. Razno). Plaće i dodatci na plaće povećali su se u skladu s planiranim većim prosječnim brojem zaposlenika ESB‑a i usklađivanjem plaća.

Naknade za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora
Članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a primaju osnovnu plaću i dodatak za stanovanje. Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. Članovi Izvršnog odbora i predsjednik Nadzornog odbora primaju i dodatak za reprezentaciju. U skladu s Uvjetima zapošljavanja osoblja Europske središnje banke članovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdržavane članove kućanstva, djecu, obrazovanje i druge dodatke, ovisno o osobnim prilikama. Plaće podliježu oporezivanju u korist EU‑a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Dodatci na plaće neoporezivi su i ne ulaze u izračun mirovina.

U 2024. članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a (dakle, ne uključujući predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) isplaćene su sljedeće osnovne plaće:^[65]

Ukupni dodatci na plaću koji se isplaćuju članovima obaju odbora i doprinosi ESB‑a koji se u njihovo ime uplaćuju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja iznosili su 1.254.013 EUR (2023.: 1.169.703 EUR).

Bivši članovi obaju odbora još neko ograničeno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne plaće. U 2024. te su isplate, s povezanim dodatcima i doprinosima ESB‑a uplaćenima za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja bivših članova obaju odbora, iznosile 552.772 EUR (2023.: 365.864 EUR). Iznos isplata povećao se zbog toga što ih je u 2024. primalo više bivših članova odbora nego u 2023.

Isplate povezane s mirovinama uključujući dodatke nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za bivše članove odbora i njihove uzdržavane osobe iznosili su 2.185.215 EUR (2023.: 2.670.313 EUR).^[66] Taj je iznos u 2024. uključivao paušalni iznos koji je jednom bivšem članu odbora isplaćen jednokratno pri odstupanju s dužnosti, dok je u 2023. uključivao paušalni iznos mirovine koja je bivšem članu odbora isplaćena jednokratno pri umirovljenju. Te su isplate izvršene umjesto budućih isplata mirovine.

Bilješka 31. – Administrativni troškovi

Administrativni troškovi bili su sljedeći:

Povećanje administrativnih troškova u 2024. uglavnom je bilo posljedica (1) veće potrošnje na informacijsku tehnologiju povezane s digitalnom transformacijom (»Troškovi za IT«) i (2) doprinosa ESB‑a za proširenje prostorija za produženi boravak u Europskoj školi u Frankfurtu (»Troškovi osoblja«). Inflacija je i dalje utjecala na različite troškove pod tom stavkom.

Bilješka 32. – Usluge proizvodnje novčanica

Troškovi usluga proizvodnje novčanica u 2024. iznosili su 9 mil. EUR (2023.: 9 mil. EUR). Nastali su ponajprije zbog prekograničnog prijevoza euronovčanica između tiskara i nacionalnih središnjih banaka radi dostave novih novčanica te između nacionalnih središnjih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih viškom zaliha kod drugih. Snosi ih centralno ESB.

Bilješka 33. – Prijenos (u)/iz rezervacija za rizike

Pod tom je stavkom u 2023. bilo otpuštanje cjelokupnih sredstava iz rezervacija za financijske rizike u iznosu od 6.620 mil. EUR kako bi se djelomično pokrili gubitci proizašli iz izloženosti financijskim rizicima (vidi Rezervacije za financijske rizike u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Stoga je 31. prosinca 2023. iznos tih rezervacija bio nula. U 2024. nije bilo prijenosa.

2.7 Događaji nakon datuma bilance

Bilješka 34. – Promjena kamatne stope koja se primjenjuje u obračunu naknade za salda unutar Eurosustava

Upravno vijeće dogovorilo je 13. ožujka 2024. skup načela kojima će se voditi provedba monetarne politike u budućnosti i, među ostalim ključnim parametrima, da će nastaviti usmjeravati monetarnu politiku kamatnom stopom na novčani depozit.^[67] Upravno vijeće odlučilo je i da će od 1. siječnja 2025. na osnovi kamatne stope na novčani depozit obračunavati naknadu za (1) salda u sustavu TARGET koja se duguju nacionalnim središnjim bankama ili se potražuju od njih, (2) potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava i (3) obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva.

2.8 Financijski izvještaji za razdoblje od 2020. do 2024.

Bilanca

Račun dobiti i gubitka