Pitajte nas

Europska središnja banka (ESB) središnja je banka europodručja. Svoj glavni cilj, održavanje stabilnosti cijena, postižemo prije svega određivanjem odgovarajućih kamatnih stopa.

Odgovorni smo i za nadzor banaka u sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM).

U radu se vodimo načelima transparentnosti, neovisnosti i odgovornosti.

Europska unija trenutačno ima 24 službena jezika. S nama možete komunicirati na bilo kojem od njih. Jezici kojima se služimo u komunikaciji ovise o ciljnoj publici i okolnostima. ESB objavljuje pravne akte na svim službenim jezicima EU‑a. Engleski je naš radni jezik.

ESB je u zajedničkom vlasništvu nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU‑a. Udio svake države u kapitalu ESB‑a ovisi o njezinu broju stanovnika i bruto domaćem proizvodu (BDP), i to u jednakoj mjeri. Države koje se služe eurom uplaćuju više kapitala nego ostale države članice EU‑a. Na tim se činiteljima temelji ključ za upis kapitala ESB‑a, kojim se određuje iznos koji plaća svaka nacionalna središnja banka.

ESB ostvaruje dobit i ima gubitke, baš kao i druge institucije. Neto dobit i gubitak ESB‑a dijele se među nacionalnim središnjim bankama europodručja. Statutom Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i ESB‑a određeno je da se do 20 % dobiti može zadržati u pričuvi, a preostala se dobit raspoređuje nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, on se može pokriti iz opće pričuve, prihoda za godinu ili iz iznosa raspoređenih pojedinačnim nacionalnim središnjim bankama.

Monetarnu politiku ESB‑a čine sve mjere kojima utječemo na trošak zaduživanja kako bismo ostvarili cilj stabilnosti cijena. Glavni je instrument naše monetarne politike skup ključnih kamatnih stopa ESB‑a. Svaka promjena tih stopa utječe na kamatne stope u cijelom gospodarstvu europodručja, među ostalim i na stope po kojima poslovne banke pozajmljuju novac stanovništvu i poduzećima. Promjene kamatnih stopa utječu na potražnju za dobrima i uslugama, što uz vremenski odmak utječe na inflaciju. Možemo se, po potrebi, poslužiti i drugim alatima kako bismo ostvarili svoj glavni cilj stabilnosti cijena.

Stabilnost cijena glavni je cilj ESB‑a u skladu s člankom 127. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. ESB smatra da se stabilnost cijena najbolje može održati ciljanjem stope inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Stabilnim cijenama poduzeća se potiču na ulaganje a građanima se olakšava planiranje potrošnje. Osim toga, stabilne cijene pridonose povjerenju u euro jer znače da se količina dobara i usluga koji se mogu kupiti određenim iznosom eura ne mijenja.

Potrebna nam je pouzdana mjera inflacije kako bismo učinkovito održali stabilnost cijena. U tu svrhu promatramo cijene stotina dobara i usluga na koje ljudi obično troše novac, na primjer cijene dobara kao što su hrana, odjeća i energija te usluga kao što su tarifni paketi, karte za vlak i najamnine. Sve to zajedno daje nam sliku o promjenama opće razine cijena u gospodarstvu.

Tu opću sliku daje nam harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji smatramo najprikladnijom mjerom za inflaciju potrošačkih cijena, odnosno promjene cijena usluga i dobara za široku potrošnju koje plaćaju kućanstva u europodručju.

Naziva se »harmoniziranim« indeksom zato što sve države članice EU‑a primjenjuju istu metodologiju. Na taj su način podatci za jednu državu usporedivi s podatcima za drugu. 

Sastavljanje HIPC‑a zadaća je Eurostata i nacionalnih statističkih ureda, koji ga sastavljaju u skladu s harmoniziranim statističkim metodama.

Sada kada je inflacija bliža cilju od 2 %, smanjili smo kamatne stope, ali zadržat ćemo ih na razinama koje će omogućiti da se inflacija vrati na ciljnu razinu i na njoj ostane. To je ključno jer visoka inflacija građanima i poduzećima otežava život.

ESB je središnja banka za euro i naša je glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je rast cijena prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, povećanje ključnih kamatnih stopa ESB‑a pridonosi vraćanju inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Stoga smo počeli povećavati kamatne stope u srpnju 2022. i nastavili do rujna 2023. kako bismo smanjili inflaciju. Cijene više ne rastu toliko snažno, zbog čega smo počeli postupno smanjivati kamatne stope, ali ciljna razina još nije postignuta.

Europskim nadzorom banaka postiže se dosljednost nadzora te sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava i pridonosi se financijskoj integraciji i stabilnosti.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) europski je sustav nadzora banaka. Obuhvaća nadzornu funkciju ESB‑a (nadzor banaka ESB‑a) i nacionalna nadzorna tijela država sudionica SSM‑a.

Sumnjate li da su nadzirane banke, nacionalna nadzorna tijela ili ESB povrijedili pravo EU‑a povezano s bonitetnim nadzorom banaka, potičemo vas da to prijavite na našoj platformi za prijavu povreda. ESB jamči odgovarajuću zaštitu svih upisanih osobnih podataka te prijavitelja i optuženih.

Smatramo da je iznimno važno da informacije budu dostupne. Nastojimo biti što transparentniji, ali istodobno štitimo povjerljivost informacija povezanih s načinom obavljanja zadaća ESB‑a.

Savjetujemo vam da prvo posjetite mrežne stranice banke koja vas zanima. Banke obično objavljuju određene informacije u svojim godišnjim, tromjesečnim ili drugim izvješćima.

Povjerljive informacije o pojedinačnim nadziranim bankama posebno su zaštićene zahtjevima za čuvanje poslovne tajne, kako je određeno u europskom pravu (npr. u Direktivi o kapitalnim zahtjevima). Međutim, ESB se obvezao na otvorenu komunikaciju kad god je to moguće. ESB objavljuje priopćenja za javnost, govore, razgovore i publikacije te omogućuje pristup Javnom registru dokumenata. Utvrđena su detaljna pravila za javni pristup dokumentima ESB‑a (vidi Odluku ESB‑a ESB/2004/3 od 4. ožujka 2004.).

Banke koje ESB izravno nadzire nazivaju se značajnim institucijama, a one koje neizravno nadzire manje značajnim institucijama.

Nadzornici procjenjuju rizike kojima su banke izložene i provjeravaju sposobnost banaka da pravilno upravljaju tim rizicima u postupku nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP). Postupak se provodi radi dosljedne procjene profila rizičnosti banaka i, po potrebi, odlučivanja o potrebnim nadzornim mjerama.

Nadzorna tijela provode testiranja otpornosti na stres kako bi vidjela koliko se uspješno banke mogu nositi s financijskim i gospodarskim šokovima. Rezultati testiranja otpornosti na stres pomažu nadzornim tijelima da otkriju ranjivosti banaka i upozore na njih u ranoj fazi nadzornog dijaloga s bankama.

Događaji povezani s pandemijom bolesti COVID‑19 i invazijom Rusije na Ukrajinu iznova su pokazali važnost zaštite ključnih usluga od kibernetičkih napada i prekida rada. Kako bi ojačao financijski sektor EU‑a i povećao njegovu digitalnu otpornost, ESB ispituje izloženost banaka IT rizicima i procjenjuje njihovu sposobnost upravljanja tim rizicima. To čini s pomoću okvira za izvješćivanje o kibernetičkim incidentima i pregledavanjem odgovora banaka u godišnjem upitniku o IT rizicima. ESB je 2024. proveo tematsko testiranje otpornosti na stres usredotočeno na kibernetičku otpornost, odnosno na sposobnost banaka da odgovore na uspješan kibernetički napad i da se od njega oporave.

ESB može izreći sankcije, tj. novčane kazne, bankama koje izravno nadzire (tzv. značajne banke) ako povrijede izravno primjenjivo pravo EU‑a ili odluke odnosno propise ESB‑a. U slučaju povreda nacionalnog zakonodavstva kojim se provode direktive EU‑a, povreda koje počine fizičke osobe ili u slučaju potrebe izricanja nenovčane kazne, ESB može zatražiti da odgovarajuće nacionalno nadzorno tijelo (nacionalno nadležno tijelo) pokrene odgovarajući postupak. Nacionalno nadležno tijelo tada može odlučiti o primjerenim kaznama u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom.

Kazne koje izriče ESB u svojoj nadzornoj ulozi objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a.

Stvaranje eura dojmljivo je postignuće koje je zbližilo građane Europe jer zahvaljujući njemu mogu putovati te studirati i raditi u inozemstvu mnogo jednostavnije i s većom financijskom sigurnošću. Jedan od najvažnijih koraka u europskoj integraciji bio je Ugovor iz Maastrichta, kojim je omogućeno stvaranje zajedničke valute.

ESB istražuje mogućnost uvođenja digitalnog eura. Digitalni euro bio bi elektronički novac, koji bi izdavao Eurosustav. Zato što bi bio centralnobankarski novac, ne bi bio rizičan. Gotovina je trenutačno jedini centralnobankarski novac koji se rabi za plaćanja malih vrijednosti. Digitalni euro bio bi još jedno sredstvo plaćanja u eurima: on bi bio dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Mogao bi se, kao jednakovrijedan, mijenjati za sve druge oblike eura, npr. novčanice.

Digitalni euro odlikovao bi se učinkovitošću digitalnog platnog instrumenta i pouzdanošću centralnobankarskog novca. Pridonio bi daljnjoj neovisnosti EU‑a o digitalnim sredstvima plaćanja koja se izdaju i kontroliraju izvan europodručja. Njime bi se ojačale financijska stabilnost i monetarna suverenost te pridonijelo održavanju povjerenja u plaćanja u digitalnom dobu.

Kriptoimovina se bitno razlikuje od centralnobankarskog novca. Njezine su cijene krajnje volatilne, što otežava uporabu kriptoimovine kao sredstva plaćanja ili obračunske jedinice. Kriptoimovina nema intrinzičnu vrijednost i nijedna javna institucija ne jamči za nju. Slično je i sa stabilnim kriptokovanicama: njihova pouzdanost ovisi o izdavatelju i odnosnoj imovini. Ovisi i o tome hoće li izdavatelj održati vrijednost kovanica. Za razliku od njih, digitalni euro bio bi centralnobankarski novac. To znači da bi ga izdavala središnja banka i da bi bio osmišljen tako da zadovolji potrebe građana za privatnošću i sigurnošću.

Stručnjaci Eurosustava utvrdili su glavne kriterije koje bi digitalni euro trebao ispuniti a koji nam omogućuju da stvorimo sliku o tome kako bi mogao izgledati: dostupnost, pouzdanost, učinkovitost, sigurnost i privatnost podataka te usklađenost sa zakonom. Digitalni euro bio bi kompatibilan s postojećim platnim uslugama, što bi olakšalo paneuropska plaćanja i druge usluge.

Eurosustav ne želi prikupljati podatke o plaćanjima pojedinaca, pratiti platne navike ni dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama.

Premda će korisnici vjerojatno morati dati identifikacijske podatke kada prvi put budu pristupali uslugama digitalnog eura, moći će se zajamčiti visoka razina privatnosti plaćanja.

Euronovčanice su opipljiv i vidljiv simbol europskog jedinstva. U sklopu redovitog razvoja euronovčanica dvadeset godina nakon njihova uvođenja vrijeme je da ponovno razmotrimo njihov dizajn.

U prosincu 2021. ESB je počeo razmatrati ideje za novu temu novčanica, čime je započeo postupak redizajniranja euronovčanica kako bi ih približio europskim građanima te kako bi novčanice i njihova zaštitna obilježja bili izrađeni najboljom, najodrživijom dostupnom tehnologijom.

Postupak redizajniranja sastoji se od dviju uzastopnih faza: odabira nove teme i razvoja novih rješenja za dizajn. Javnost će biti uključena tijekom cijelog postupka: ESB i posebno poduzeće za istraživanja provodit će ankete.

Trenutačno se predviđa da će Upravno vijeće ESB‑a odlučiti o novom dizajnu euronovčanica u 2026.

Novčanice od 500 € više se ne izdaju. No i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja, stoga se i dalje mogu rabiti kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti. Kao i svi apoeni euronovčanica, novčanica od 500 € zauvijek će zadržati svoju vrijednost te se uvijek može zamijeniti u svim nacionalnim središnjim bankama europodručja.

Slike euronovčanica mogu se rabiti bez našeg prethodnog odobrenja u neposlovne svrhe ako je njihova uporaba u skladu sa svim postojećim pravilima kako bi se otklonila mogućnost zamjene reprodukcije za autentičnu novčanicu (vidi članak 2. Odluke ESB/2013/10) jer bi to naštetilo povjerenju u euro.

Želite li rabiti slike euronovčanica visoke rezolucije u poslovne svrhe, obratite nam se na adresu euro‑banknotes‑images@ecb.europa.eu i objasnite zašto su vam takve slike potrebne a mi ćemo ocijeniti vaš zahtjev. Ako ga odobrimo, poslat ćemo vam odgovarajuće elektroničke slike.

Usluge Transeuropskog automatiziranog sustava ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (TARGET) usluge su koje razvija i kojima upravlja Eurosustav. Njima se omogućuje nesmetan tok gotovine, vrijednosnih papira i kolaterala u cijeloj Europi.

Te usluge infrastrukture financijskog tržišta uključuju usluge sustava T2 (za namiru plaćanja velikih vrijednosti koja provode središnje i poslovne banke), platforme TARGET2‑Securities (T2S) (za namiru vrijednosnih papira), namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) (za trenutačna plaćanja malih vrijednosti) i sustava upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS) (za upravljanje kolateralom). Riječ je o uslugama namire u centralnobankarskom novcu.

Napominjemo da ESB i nacionalne središnje banke ne mogu davati informacije o pojedinačnim bankovnim transferima, bilo da je riječ o transferima unutar europodručja ili međunarodnim transferima.

ESB i nacionalne središnje banke pokrenuli su 2018. uslugu namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (engl. TARGET Instant Payment System, TIPS). Ta usluga pružateljima platnih usluga omogućuje da svojim korisnicima nude prijenos sredstava u realnom vremenu u bilo koje doba. Zahvaljujući TIPS‑u, trenutačna plaćanja sada mogu biti i brza i sigurna.

Što je naša gotovinska strategija? Zašto je gotovina važna? Kako plaćaju stanovnici europodručja?

Zašto su platni sustavi toliko važni?

U našem je velikom interesu pridonijeti smanjenju klimatskih rizika u okviru svojih ovlasti. Klimatske promjene važne su za aktivnosti ESB‑a zato što nepovoljno utječu na gospodarstvo te time i na naš cilj održavanja stabilnosti cijena. Također utječu na naše aktivnosti nadzora banaka i na upravljanje našom izloženošću klimatskim rizicima.

Na svojim mrežnim stranicama redovito objavljujemo informacije o tome kako pristupamo pitanju klimatskih promjena.