Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Upis kapitala

Posljednji put posuvremenjeno 1. siječnja 2024.

Kapital ESB‑a potječe iz nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU‑a i iznosi 10.825.007.069,61 EUR.

Udio svake nacionalne središnje banke u tom kapitalu izračunava se s pomoću ključa koji odražava udio dotične države u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU‑a. Te dvije determinante imaju jednak ponder. ESB prilagođava udjele svakih pet godina i kad god se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koje pridonose kapitalu ESB‑a, a pridonose mu nacionalne središnje banke država članica EU‑a. Prilagodba se provodi na osnovi podataka koje dostavlja Europska komisija. Posljednja prilagodba provedena je 1. siječnja 2024.

Nacionalne središnje banke europodručja

U potpunosti uplaćeni upisani kapital nacionalnih središnjih banaka europodručja u kapital ESB‑a iznosi ukupno 8.851.402.605,67 EUR i dijeli se kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka europodručja kapitalu ESB‑a

Nacionalna središnja banka

Ključ za upis kapitala % 1

Uplaćeni kapital (EUR)

Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique (Belgija)

3,0005

324.804.337,12

Deutsche Bundesbank (Njemačka)

21,7749

2.357.134.464,40

Eesti Pank (Estonija)

0,2437

26.380.542,23

Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland (Irska)

1,7811

192.804.200,92

Bank of Greece (Grčka)

1,8474

199.981.180,60

Banco de España (Španjolska)

9,6690

1.046.669.933,56

Banque de France (Francuska)

16,3575

1.770.700.531,41

Hrvatska narodna banka (Hrvatska)

0,6329

68.511.469,74

Banca d'Italia (Italija)

13,0993

1.418.000.151,07

Central Bank of Cyprus (Cipar)

0,1802

19.506.662,74

Latvijas Banka (Latvija)

0,3169

34.304.447,40

Lietuvos bankas (Litva)

0,4826

52.241.484,12

Banque centrale du Luxembourg (Luksemburg)

0,2976

32.215.221,04

Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta (Malta)

0,1053

11.398.732,44

De Nederlandsche Bank (Nizozemska)

4,8306

522.912.791,50

Oesterreichische Nationalbank (Austrija)

2,4175

261.694.545,91

Banco de Portugal (Portugal)

1,9014

205.826.684,42

Banka Slovenije (Slovenija)

0,4041

43.743.853,57

Národná banka Slovenska (Slovačka)

0,9403

101.787.541,48

Suomen Pankki  – Finlands Bank (Finska)

1,4853

160.783.830,00

Ukupno

81, 7681

8.851.402.605,67

1 Od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. ključ za upis kapitala ESB‑a izmijenjen je devet puta. Redovite petogodišnje izmjene provedene su 1. siječnja 2004., 1. siječnja 2009., 1. siječnja 2014., 1. siječnja 2019. i 1. siječnja 2024. a dodatne izmjene provedene su 1. svibnja 2004. (kad su se Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka pridružili EU‑u), 1. siječnja 2007. (kad su se Bugarska i Rumunjska pridružile EU‑u), 1. srpnja 2013. (kad se Hrvatska pridružila EU‑u) i 1. veljače 2020. (poslije izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a).

Nacionalne središnje banke izvan europodručja

Nacionalne središnje banke sedam država članica EU‑a izvan europodručja dužne su pridonositi pokrivanju troškova poslovanja koji su povezani s njihovim članstvom u Europskom sustavu središnjih banaka, i to uplaćivanjem malog postotka svojeg udjela u upisanom kapitalu ESB‑a. Od 29. prosinca 2010. njihovi doprinosi čine 3,75 % njihova ukupnog udjela u upisanom kapitalu. Uplaćeni kapital nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja iznosi 74.010.167,40 EUR i dijeli se kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja kapitalu ESB‑a

Nacionalna središnja banka

Ključ za upis kapitala %

Uplaćeni kapital (EUR)

Българска народна банка (Bugarska narodna banka) (Bugarska)

0,9783

3.971.289,16

Česká národní banka (Češka)

1,9623

7.965.716,76

Danmarks Nationalbank (Danska)

1,7797

7.224.474,41

Magyar Nemzeti Bank (Mađarska)

1,5819

6.421.529,51

Narodowy Bank Polski (Poljska)

6,0968

24.749.213,66

Banca Naţională a României (Rumunjska)

2,8888

11.726.730,16

Sveriges riksbank (Švedska)

2,9441

11.951.213,74

Ukupno

18,2319

74.010.167,40

Nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su dužne financirati moguće gubitke ESB‑a.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav

Ključ za upis kapitala za Eurosustav odnosi se samo na nacionalne središnje banke europodručja, stoga se u skladu s njim, na primjer, provodi većina kupnji u sklopu nekih ESB‑ovih programa kupnje vrijednosnih papira.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav 1. siječnja 2024. i 1. siječnja 2023.

Država

Ključ za Eurosustav 1. siječnja 2024.
%

Ključ za Eurosustav 1. siječnja 2023.
%

Belgija

3,6695

3,6139

Bugarska

Češka

Danska

Njemačka

26,6301

26,1494

Estonija

0,2980

0,2794

Irska

2,1782

1,6798

Grčka

2,2593

2,4536

Španjolska

11,8249

11,8287

Francuska

20,0047

20,2600

Hrvatska

0,7740

0,8044

Italija

16,0201

16,8518

Cipar

0,2204

0,2134

Latvija

0,3876

0,3865

Litva

0,5902

0,5741

Luksemburg

0,3640

0,3268

Mađarska

Malta

0,1288

0,1040

Nizozemska

5,9077

5,8133

Austrija

2,9565

2,9033

Poljska

Portugal

2,3254

2,3217

Rumunjska

Slovenija

0,4942

0,4776

Slovačka

1,1500

1,1360

Finska

1,8165

1,8221

Švedska

Ukupno2

100,0000

100,0000

2 Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.

Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB‑a

Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja u skladu s člankom 33. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke:

33.1. Neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

  1. Iznos koji određuje Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do visine koja je jednaka 100 % kapitala.
  2. Preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.

33.2. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se nadoknađuje iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda dotične financijske godine, najviše do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 5. i razmjerno tim iznosima.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Sve stranice u ovom odjeljku