KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a,
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 28. listopada 2021.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Nastavlja se snažan oporavak gospodarstva u europodručju, premda je zamah oporavka malo oslabio. Osobna potrošnja i dalje je snažna jer se održalo pouzdanje potrošača. No manjkovi materijala, opreme i radne snage koče proizvodnju u nekim sektorima. Inflacija raste, uglavnom zbog porasta cijena energije ali i zbog oporavka potražnje u uvjetima ograničenja na strani ponude. Predviđamo da će se rast inflacije nastaviti u kratkoročnom razdoblju, ali i da će se inflacija smanjiti tijekom sljedeće godine.

Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg prethodnog sastanka početkom rujna. Bez obzira na to, uglavnom su i dalje povoljni uvjeti financiranja za poduzeća, kućanstva i javni sektor. Povoljni uvjeti financiranja ključni su za nastavak gospodarskog oporavka i neutraliziranje negativnog utjecaja pandemije na kretanje inflacije.

Ocjenjujemo i dalje da se povoljni uvjeti financiranja mogu održati dinamikom neto kupnji vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) koja je malo slabija od dinamike kupnji tijekom drugog i trećeg tromjesečja ove godine.

Kao što je objašnjeno u priopćenju za javnost objavljenom danas u 13.45, potvrdili smo i svoje druge mjere: razinu ključnih kamatnih stopa ESB‑a, smjernice buduće monetarne politike u vezi s vjerojatnim budućim kretanjem kamatnih stopa, kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, politiku reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira i operacije dugoročnijeg refinanciranja. Spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se inflacija ustalila na našoj ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te govoriti o našoj ocjeni financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U trećem tromjesečju nastavio se snažan rast gospodarstva, premda je zamah oporavka malo oslabio. Očekujemo i dalje da će proizvodnja do kraja godine nadmašiti razinu zabilježenu prije pandemije.

Utjecaj pandemije na gospodarstvo primjetno je oslabio zbog ukidanja ograničenja, uspješnih zdravstvenih mjera i velikog broja cijepljenih. To pridonosi osobnoj potrošnji, osobito na zabavu, restorane, putovanja i prijevoz. No više cijene energije mogle bi smanjiti kupovnu moć u sljedećim mjesecima.

Oporavak domaće i globalne potražnje istodobno pridonosi proizvodnji i poslovnim ulaganjima. No manjkovi materijala, opreme i radne snage koče aktivnost u sektoru prerađivačke industrije. Došlo je do znatnih produljenja rokova isporuke a troškovi prijevoza i cijene energije snažno su porasli. Sva ta ograničenja nepovoljno utječu na izglede za sljedeća tromjesečja.

Uvjeti na tržištu rada i dalje se poboljšavaju. Nezaposlenost se smanjila i broj zaposlenika u programima očuvanja radnih mjesta znatno se smanjio u odnosu na najveći broj zabilježen prošle godine, što upućuje na budući rast dohotka i potrošnje. No broj ekonomski aktivnih osoba i broj odrađenih sati u gospodarstvu i dalje su na razinama koje su niže od onih zabilježenih prije pandemije.

Kako bi se održao oporavak, monetarnu politiku i dalje bi trebala dopunjavati ciljana i usklađena fiskalna potpora. Njome će se pomoći i gospodarstvu da se prilagodi strukturnim promjenama koje su u tijeku. Djelotvorna provedba programa Next Generation EU i paketa Fit for 55 pridonijet će snažnijem, zelenijem i ujednačenijem oporavku u državama europodručja.

Inflacija

U rujnu je inflacija porasla na 3,4 %. Očekujemo da će se njezin rast ove godine nastaviti. Premda će trenutačna faza visoke inflacije potrajati dulje nego što se to isprva očekivalo, očekujemo da će se inflacija tijekom sljedeće godine smanjiti.

Porast inflacije prouzročio je u prvom redu spoj triju čimbenika. Prvo, snažno su porasle cijene energije, i to posebno nafte, plina i električne energije. U rujnu se oko polovica ukupne inflacije odnosila na inflaciju cijena energije. Drugo, cijene rastu i zbog toga što se potražnja u uvjetima ponovnog otvaranja gospodarstva oporavlja i nadmašuje ponudu. Ta je dinamika posebno vidljiva u cijenama usluga za potrošače te cijenama dobara koje su u najvećoj mjeri pogođene manjkovima na strani ponude. Naposljetku, bazni učinci povezani s ukidanjem smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj i dalje pridonose višoj inflaciji.

Očekujemo da će utjecaj svih triju čimbenika tijekom 2022. oslabjeti ili da se više neće uzimati u obzir u izračunu godišnje stope inflacije. Usporedno s gospodarskim oporavkom postupno će se oporavljati i iskorištenost kapaciteta u gospodarstvu, što će podupirati rast plaća. Tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja i mjere tih očekivanja koje se zasnivaju na anketama približili su se stopi od 2 %. Ti će čimbenici pridonijeti temeljnoj inflaciji i povratku inflacije na ciljne razine u srednjoročnom razdoblju.

Procjena rizika

Oporavak i dalje ovisi o tijeku pandemije i daljnjem napretku u provedbi cijepljenja. Ocjenjujemo da su rizici za gospodarske izglede uglavnom uravnoteženi. Uska grla na strani ponude i rast cijena energije glavni su rizici za dinamiku oporavka i inflacijske izglede u kratkoročnom razdoblju. Ako potraju manjkovi na strani ponude i više cijene energije, to bi moglo usporiti oporavak. No budu li dugotrajna uska grla dovela do rasta plaća koji je veći od predviđenoga ili se iskorištenost kapaciteta u gospodarstvu brže oporavi, cjenovni pritisci mogli bi biti snažniji. Međutim, gospodarska aktivnost mogla bi nadmašiti naša očekivanja ako poraste pouzdanje potrošača i oni budu štedjeli manje nego što se to sada očekuje.

Financijski i monetarni uvjeti

Rast i srednjoročna inflacijska kretanja i dalje ovise o povoljnim uvjetima financiranja za sve sektore u gospodarstvu. Premda su porasle tržišne kamatne stope, uvjeti financiranja u gospodarstvu i dalje su povoljni, čemu uvelike pridonosi to što su kamatne stope banaka na kredite poduzećima i kućanstvima na povijesno niskim razinama. Kreditiranje poduzeća, koje je malo poraslo u rujnu, i dalje je umjereno, što je i dalje posljedica činjenice da je poduzećima uglavnom potrebno manje vanjskog financiranja jer imaju znatna gotovinska sredstva i u sve većoj mjeri zadržavaju dobit. Kreditiranje kućanstava i dalje je snažno, uglavnom zbog potražnje za hipotekarnim kreditima. Iz naše najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka vidljivo je da su se uvjeti kreditiranja za poduzeća ustalili, čemu je, prvi put od 2018., pridonijela percepcija o manjoj rizičnosti banaka. Istodobno banke primjenjuju malo oprezniji pristup kada je riječ o stambenim kreditima i pooštrile su standarde odobravanja takvih kredita. Bilance banaka, koje i dalje podupiru povoljni uvjeti financiranja, ostaju stabilne.

Zaključak

Ukratko, snažni gospodarski oporavak u europodručju nastavlja se, ali je malo sporiji. Rastu inflacije trenutačno pridonose rast cijena energije, oporavak potražnje i uska grla na strani ponude. Premda će do smanjenja inflacije proći više vremena nego što se to prije očekivalo, očekujemo slabljenje utjecaja tih čimbenika tijekom sljedeće godine. Predviđamo i dalje da će inflacija u srednjoročnom razdoblju ostati na razinama ispod ciljne razine od 2 %. Naše mjere politike, uključujući revidirane smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB‑a, ključan su doprinos postojanom oporavku gospodarstva i, u konačnici, postizanju ciljne razine inflacije u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.