Vrijeme je da europsko gospodarstvo postane otporno na klimatske promjene

24. studenog 2023.

izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol, predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde

Prva objava u seriji objava povezanih s konferencijom COP28

Klimatske se promjene ubrzavaju. Sve je manje vremena za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C. Možemo pridonijeti postizanju tog cilja u sklopu svojih zadaća ili trpjeti teške posljedice nedjelovanja.

Dok se tvorci politika, vodeći gospodarstvenici i civilno društvo pripremaju za pregovore o klimi na konferenciji COP28 u Dubaiju, koja će se održati sljedećeg tjedna, izgleda da će 2023. biti najtoplija dosad zabilježena godina. Ekstremni šumski požari, suše i poplave u cijelom svijetu odnose ljudske živote i nanose gospodarsku štetu. Analiza Europske središnje banke jasno pokazuje da će troškovi samo rasti budemo li odgađali smanjenje emisija i prelazak na zelenije gospodarstvo. Rezultati ankete o ulaganjima Europske investicijske banke za 2023. pokazuju da dvije trećine europskih poduzeća već trpe gubitke i štetu zbog klimatskih promjena.

Istodobno se mijenja način na koji pokrećemo svoja gospodarstva i energetska tranzicija brzo napreduje. Kombinacijom politika, inovacija, određivanja cijene ugljika te privatnog i fiskalnog financiranja, među ostalim u sklopu europskog zelenog plana, ubrzavaju se ulaganja u tehnologije kojima će se ublažiti degradacija prouzročena nesmanjenom uporabom fosilnih goriva i globalnim zagrijavanjem.

Globalna potrošnja na čistu energiju obara rekorde, kao što pokazuje izvješće World Energy Outlook Međunarodne agencije za energiju. Prelazak na čišću energiju nije potaknut isključivo dobrom voljom, on se i isplati. Uvođenje obnovljivih izvora energije sada je jeftinije i brže od gradnje nove infrastrukture za fosilna goriva. U uvjetima povećane geopolitičke neizvjesnosti tehnologije čiste energije pridonose energetskoj sigurnosti i nezavisnosti država.

Zelena tranzicija nije važna samo za zaštitu našeg okoliša, već i za zaštitu našeg gospodarstva. Ne isplati se ulagati u izvore energije koji su sve manje konkurentni niti propustiti prilike koje pruža tehnološki napredak na kojem će se zasnivati kombinacija izvora energije koju ćemo rabiti u budućnosti. Ako se Europa ne uključi u globalnu energetsku revoluciju, njezina će konkurentnost biti nepovratno narušena.

Europa mora biti pronicava, ambiciozna i odlučna ako želimo izbjeći taj ishod. Mora stvoriti stabilno i povoljno regulatorno okružje s jasno definiranim strateškim ciljevima, među kojima je i usmjeravanje privatnog kapitala prema financiranju zelenih tehnologija. Potrebni su i jednaki uvjeti na globalnoj razini kako bi se potaknule inovacije.

Instrumenti financiranja kao što su zelene obveznice koje izdaje EU pridonijet će financiranju razvoja na području čistih tehnologija. Takvi instrumenti bili bi još uspješniji u dovršenoj uniji tržišta kapitala. Prilagođena rješenja za financiranje ili jamstva kojima bi se ublažili rizici povezani s privatnim ulaganjima u visokoinovativne tehnologije, kao što su plutajuće vjetroelektrane, zeleni vodik ili nove baterijske tehnologije, pridonijet će stvaranju infrastrukture koja je Europi potrebna za postizanje ugljične neutralnosti. Na globalnoj bi se razini određivanjem cijena ugljika postigla transparentnost kako bi se potrošače i ulagače potaknulo da prijeđu na održive i energetski učinkovite proizvode i imovinu.

Ali Europa to ne može postići samostalno: ako drugi ne budu djelovali, nitko neće uspjeti. Inicijative kao što je europski zeleni plan trebaju pratiti ambiciozne razvojne politike kojima se podupire uvođenje čistih izvora energije u regijama u razvoju izvan Europe. Ulaganja u najsuvremenije europske tehnologije mogu imati pozitivan učinak i imat će pozitivan učinak.

U preobrazbi svojeg gospodarstva moramo paziti da nitko ne bude isključen. Europa se u tranziciji mora voditi načelima pravednosti, uključivosti i jednakosti. Posljedice klimatskih promjena i tranzicijskih politika mogle bi najviše pogoditi najugroženija poduzeća i kućanstva. Potrebne su nam dobro usmjerene privremene fiskalne mjere i inicijative za prekvalifikaciju kako bi se teret tranzicije pravedno raspodijelio.

Prečesto se smatra da nas klimatske politike sputavaju u rješavanju gospodarskih problema, no posljedice nedjelovanja u vezi s klimatskim promjenama bile bi mnogo gore. Ne smijemo smanjiti svoje ambicije, već moramo osloboditi puni potencijal svojih inovatora i tako povećati konkurentnost i otpornost europskog gospodarstva te zajamčiti pravedniju i održiviju budućnost za sve.

Konferencija COP28 prilika je da EU i države diljem svijeta pokažu odlučnost u predvođenju borbe protiv klimatskih promjena i da svoju odlučnost potkrijepe konkretnim mjerama. U sklopu svojih zadaća sudjelovat ćemo u tom zajedničkom pothvatu.

Ovaj je tekst objavljen i kao kolumna u nekoliko europskih novina.

Posjetite ESB‑ov blog i pretplatite se kako biste dobivali obavijesti o novim objavama.