1. Pregled

Kratkoročni izgledi za rast u europodručju pogoršali su se, ali u srednjoročnom bi se razdoblju gospodarstvo trebalo postupno oporavljati zbog oporavka domaće i inozemne potražnje i rast bi trebao biti umjeren. Gospodarska aktivnost europodručja rasla je slabom dinamikom u prvoj polovici 2023. unatoč povišenoj razini još neizvršenih narudžbi u sektoru prerađivačke industrije i postupnom smanjivanju visokih cijena energije. Nadalje, ti su utjecaji u velikoj mjeri oslabjeli i kratkoročni pokazatelji upućuju na stagnaciju u kratkoročnom razdoblju zbog pooštravanja uvjeta financiranja, slabog pouzdanja poduzeća i potrošača te male inozemne potražnje u uvjetima jačanja eura. Očekuje se da će se rast povećavati od 2024. kako se inozemna potražnja bude približavala trendu zabilježenom prije pandemije i kako se budu povećavali realni dohodci poduprti smanjenjem inflacije, snažnim rastom nominalnih plaća i stopom nezaposlenosti koja je, unatoč blagom porastu, još niska. Međutim, rast će i dalje biti slab jer će se utjecaj pooštravanja monetarne politike ESB‑a i nepovoljnih uvjeta ponude kredita prenositi na realno gospodarstvo i postupno će se ukidati fiskalna potpora. Općenito gledajući, godišnji prosječni rast realnog BDP‑a trebao bi se usporiti s 3,4 %, koliko je iznosio u 2022., na 0,7 % u 2023., a zatim se povećati na 1,0 % u 2024. i 1,5 % u 2025. U odnosu na projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2023. izgledi za rast BDP‑a revidirani su naniže za 0,2 postotna boda za 2023., za 0,5 postotnih bodova za 2024. i za 0,1 postotni bod za 2025. zbog znatnog pogoršanja kratkoročnih izgleda u uvjetima pogoršanja anketnih pokazatelja, pooštravanja uvjeta financiranja, uključujući nepovoljnije učinke ponude kredita, i jačeg tečaja eura.^[1]

Predviđa se da će se ukupna inflacija u europodručju tijekom projekcijskog razdoblja nastaviti smanjivati zbog manjih troškovnih pritisaka i rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima te utjecaja pooštravanja monetarne politike. Očekuje se i postupno smanjivanje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Međutim, ona bi do početka 2024. trebala biti viša od ukupne inflacije. Predviđena dezinflacija proizlazi iz postupnog slabljenja utjecaja prošlih šokova cijena energije i drugih pritisaka proizvođačkih troškova, a snažan rast troškova rada postupno će postati glavni pokretač inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane. Očekuje se da će se rast plaća postupno smanjivati od sredine 2023., ali da će tijekom projekcijskog razdoblja ostati velik zbog povećanja minimalnih plaća i naknade za inflaciju u okolnostima oskudice radne snage na tržištu rada, premda se uvjeti na tom tržištu normaliziraju. Očekuje se da će profitne marže, koje su se znatno povećale prošle godine, djelovati kao zaštitni sloj i smanjiti prijenos troškova rada na finalne cijene u srednjoročnom razdoblju. Osim toga, pooštrena monetarna politika trebala bi u sve većoj mjeri pridonositi smanjivanju temeljne inflacije. Općenito gledajući, pod pretpostavkom da će srednjoročna inflacijska očekivanja ostati usidrena na inflacijskom cilju ESB‑a, ukupna inflacija mjerena HIPC‑om trebala bi se smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. te biti na ciljnoj razini u trećem tromjesečju 2025. U odnosu na projekcije iz lipnja 2023. inflacija mjerena HIPC‑om revidirana je naviše za 2023. i 2024. zbog viših terminskih cijena energije te naniže za 2025. jer se smatra da će utjecaj aprecijacije eura, pooštrenih uvjeta financiranja i slabijih cikličkih uvjeta djelovati na smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane.

Tablica 1.

Projekcije rasta i inflacije za europodručje

(godišnje stope promjene)

Zbog velike neizvjesnosti povezane s gospodarskim izgledima ovo izvješće sadržava scenarij kojim se procjenjuju posljedice mogućih slabijih gospodarskih kretanja i ponovnog financijskog stresa u Kini za gospodarstvo europodručja (Okvir 3.) te niz analiza osjetljivosti povezanih s alternativnim kretanjima cijena energenata i prehrambenih sirovina (Okvir 4.).

2. Realno gospodarstvo

U drugom tromjesečju 2023. gospodarski rast europodručja bio je slab, pod pozitivnim utjecajem domaće potražnje i stvaranja zaliha te negativnim utjecajem neto izvoza (Grafikon 1.).^[2] Kada je riječ o proizvodnji, industrijska proizvodnja oslabjela je u drugom tromjesečju unatoč povijesno visokim razinama još neizvršenih narudžbi u uvjetima smanjivanja problema uskih grla u opskrbnim lancima. U drugom tromjesečju pozitivan tromjesečni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je samo u uslužnom sektoru. Na strani potražnje, osobna potrošnja stagnirala je i bila slabija nego što je bilo predviđeno u projekcijama iz lipnja u uvjetima visoke inflacije i pooštrenih uvjeta financiranja. Pozitivan doprinos dale su bruto investicije u fiksni kapital, čemu su najviše pridonijeli poslovno i državno ulaganje. Procjenjuje se da je doprinos neto izvoza rastu, unatoč vrlo slabom uvozu, negativan zbog manje inozemne potražnje i gubitaka konkurentnosti.

Grafikon 1.

Rast realnog BDP‑a europodručja

(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)

Predviđa se da će rast BDP‑a stagnirati u trećem tromjesečju 2023. i ostati slab u četvrtom tromjesečju jer će aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje biti slaba, a očekuje se i usporavanje aktivnosti u uslužnom sektoru. Rješavanje zaostataka u izvršavanju narudžbi trebalo bi u sve manjoj mjeri poticati gospodarsku aktivnost i ocjenjuje se da će se pojačati nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta financiranja i nepovoljnih uvjeta ponude kredita. Anketni pokazatelji upućuju na smanjenje aktivnosti i u uslužnom sektoru, za razliku od projekcija iz lipnja, u kojima se predviđa nastavak rasta u tom sektoru. Očekuje se smanjenje inflacije i rast plaća u uvjetima daljnje oskudice radne snage na tržištu rada, pa bi se realni raspoloživi dohodak trebao oporaviti. Premda se predviđa da će to biti temelj za oporavak osobne potrošnje u drugoj polovici 2023., pouzdanje potrošača smanjilo se u kolovozu, zajedno s poslovnim raspoloženjem u vezi s proizvodnjom proizvoda za široku potrošnju, što upućuje na opreznije ponašanje potrošača u odnosu na lipanjske projekcije. Istodobno se očekuje da će neto trgovinski doprinos u drugoj polovici 2023. i dalje biti negativan jer će se rast uvoza povećavati u skladu s domaćom potražnjom a rast izvoza ostat će umjeren, premda bi i uvoz i izvoz trebali biti ispod razina predviđenih u lipanjskim projekcijama. Općenito gledajući, očekuje se da se gospodarski rast europodručja u drugoj polovici 2023. uglavnom neće mijenjati, a u odnosu na projekcije iz lipnja revidiran je naniže za 0,6 postotnih bodova.

Predviđa se da će u srednjoročnom razdoblju rast BDP‑a europodručja umjereno ojačati usporedno s rastom realnih dohodaka kućanstava i povećanjem inozemne potražnje, pri čemu će na njega nepovoljno utjecati pooštreni uvjeti financiranja i sve manja fiskalna potpora. Očekuje se da će rast realnog BDP‑a ojačati tijekom 2024. te da će se stabilizirati u 2025. (Tablica 2.). Osim slabljenja šokova cijena energije, rastu bi trebalo pridonijeti i slabljenje inflacijskih pritisaka u uvjetima otpornog rasta dohotka od rada, čime će se utrti put oporavku osobne potrošnje. Inozemna potražnja, koja je ove godine bila posebno slaba, također bi trebala ponovno ojačati. Međutim, utjecaj tih povoljnih čimbenika smanjit će pooštravanje uvjeta financiranja i aprecijacija eura. Nadalje, ocjenjuje se da je utjecaj mjera fiskalne potpore na rast u 2023. uglavnom neutralan. Očekuje se da će se njihovim ukidanjem smanjiti rast u 2024. i 2025.

Predviđa se da će pooštreni uvjeti financiranja, uglavnom zbog viših kamatnih stopa i djelomično zbog ograničenja ponude kredita, i dalje nepovoljno utjecati na potražnju. Utjecaj velikog povećanja kamatnih stopa od prosinca 2021. i dalje se prenosi na realno gospodarstvo, što utječe na izglede za rast (i vidljivo je iz tehničkih pretpostavki projekcija, vidi Okvir 1.), posebno za 2023. i 2024.^[3] Osim toga, prema rezultatima ESB‑ove najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, uvjeti ponude kredita pooštreni su od početka godine i rast kredita znatno se smanjio. Ti činitelji, zajedno sa znatnim pogoršanjem mjesečnih pokazatelja aktivnosti u posljednje vrijeme, upućuju na zaključak da bi nepovoljni učinci ponude kredita mogli biti snažniji nego što je predviđeno u projekcijama iz lipnja unatoč općenito dobrom stanju bilanci kućanstava i poduzeća.

U odnosu na projekcije iz lipnja 2023. rast realnog BDP‑a revidiran je naniže za 0,2 postotna boda za 2023., za 0,5 postotnih bodova za 2024. i za 0,1 postotni bod za 2025. Revizije su uglavnom posljedica (1) velikog pogoršanja izgleda za kratkoročni rast na koje upućuju anketni pokazatelji, (2) pooštrenih uvjeta financiranja (uključujući više kamatne stope na kredite i nepovoljnije uvjete ponude kredita) te (3) jačeg tečaja i slabije inozemne potražnje. Nedavno smanjenje pokazatelja aktivnosti upućuje na reviziju naniže domaće potražnje u drugoj polovici 2023., koja zahvaća i 2024., pri čemu je privatno ulaganje dodatno revidirano naniže, što će pridonijeti smanjenju domaće potražnje u 2025. Procjenjuje se da će nepovoljan utjecaj pooštravanja uvjeta ponude kredita na rast realnog BDP‑a biti veći nego što se predviđalo u projekcijama iz lipnja, i to posebno u 2024.

Tablica 2.

Realni BDP, tržišta rada i projekcije trgovinske razmjene

(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

U vezi sa sastavnicama realnog BDP‑a, očekuje se da će se realna potrošnja kućanstava postupno oporavljati i podupirati gospodarski rast usporedno sa smanjivanjem neizvjesnosti, rastom realnih dohodaka te jačanjem pouzdanja. Osobna potrošnja uglavnom se nije mijenjala u prvoj polovici godine. Dok se potrošnja energije i hrane smanjila, potražnja za uslugama za potrošače ostala je otporna. Očekuje se da će osobna potrošnja jačati od trećeg tromjesečja 2023. zbog smanjenja inflacije i neizvjesnosti. Gledano dugoročnije, usporedno s daljnjim smanjivanjem inflacije i neizvjesnosti te rastom realnih dohodaka, potrošnja će se nastaviti povećavati i podupirat će gospodarski rast, unatoč postupnom slabljenju učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. Rast osobne potrošnje u 2024. revidiran je naniže za 0,3 postotna boda u odnosu na projekcije iz lipnja zbog učinaka prijenosa koji proizlaze iz revizije naniže kratkoročnih izgleda i veće sklonosti štednji, dok je kretanje potrošnje u srednjoročnom razdoblju uglavnom nepromijenjeno.

Zbog pada inflacije i postojanog rasta plaća predviđa se oporavak realnog raspoloživog dohotka u 2023., koji bi trebao pridonijeti potrošnji. Očekuje se da će se realni raspoloživi dohodak, koji se blago smanjio u 2022., oporaviti u 2023. u uvjetima smanjenja inflacije i snažnog rasta dohotka od rada i iz drugih izvora, prije svega prouzročenog kretanjem bruto operativnog viška i mješovitog dohotka u prvom tromjesečju 2023. Dohodak iz drugih izvora osim rada trebao bi, zajedno sa snažnim rastom plaća, pridonijeti kupovnoj moći kućanstava, unatoč postupnom usporavanju njegova rasta tijekom projekcijskog razdoblja. Doprinos fiskalnih transfera rastu realnog raspoloživog dohotka i potrošnje trebao bi biti uglavnom neutralan tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Općenito gledajući, realni raspoloživi dohodak trebao bi se povećati za 0,6 % u 2023., za 1,0 % u 2024. i za 1,2 % u 2025.

Očekuje se da će stopa štednje kućanstava ostati povišena u 2023. i da će se potom tek postupno normalizirati. Stopa štednje povećala se u prvoj polovici 2023. i očekuje se da će ove godine i dalje biti znatno iznad razine zabilježene prije pandemije, uglavnom zbog povećanja dohotka iz drugih izvora osim rada u prvom tromjesečju 2023., koji je povezan s manjom sklonošću potrošnji. Kako se neizvjesnost i inflacijski pritisci budu nastavili smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja, stopa štednje kućanstava trebala bi se malo smanjiti, premda bi i dalje trebala biti iznad razine zabilježene prije pandemije jer bi više kamatne stope trebale neutralizirati želju kućanstava da normaliziraju štednju poslije pandemije. Ne očekuje se da će višak štednje, koji uglavnom drže bogatija kućanstva u nelikvidnoj imovini, potaknuti rast potrošnje. Stopa štednje revidirana je naviše u odnosu na projekcije iz lipnja za prvu polovicu projekcijskog razdoblja, uglavnom zbog revizija podataka za prvo tromjesečje ove godine u uvjetima snažnijih kretanja dohotka iz drugih izvora osim rada, za koja se pretpostavlja da će postupno slabjeti, te snažnijih poticaja štednji zbog viših kamatnih stopa i teže dostupnosti kredita u ostatku projekcijskog razdoblja.

Okvir 1.
Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama, cijenama sirovina i tečajevima

U odnosu na projekcije iz lipnja 2023. tehničke pretpostavke uključuju više kamatne stope, više cijene nafte i prirodnog plina, niže veleprodajne cijene električne energije i aprecijaciju eura. Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 22. kolovoza 2023. Kratkoročne kamatne stope odnose se na tromjesečni EURIBOR a tržišna očekivanja izvedena su iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama, dok se prinosi na desetogodišnje državne obveznice rabe kao zamjenske dugoročne kamatne stope.^[4] Kratkoročne i dugoročne kamatne stope porasle su od krajnjeg datuma projekcija iz lipnja 2023. te su, u odnosu na te projekcije, i njihova kretanja revidirana naviše.

Tablica

Tehničke pretpostavke

Tehničke pretpostavke o cijenama nafte revidirane su naviše za prosječno više od 10 % tijekom projekcijskog razdoblja jer se zabrinutost u vezi s nedovoljnom ponudom nafte pokazala većom od zabrinutosti povezane s globalnom potražnjom za naftom.^[5] U posljednje vrijeme na cijene nafte utjecala su tri glavna činitelja: odluka skupina zemalja OPEC+ o smanjenju ponude, opći manjak ponude (koji stvara pritisak na rast cijena nafte) i nesigurnost povezana s kineskom potražnjom za naftom s obzirom na zabrinutost zbog gospodarskog rasta Kine (koja stvara pritisak na smanjenje cijena nafte). Općenito gledajući, krivulja terminskih cijena nafte pomiče se naviše u odnosu na projekcije iz lipnja 2023. (za 5,9 % za 2023., 12,6 % za 2024. i 10,6 % za 2025.). Ipak, i dalje se pretpostavlja da će se cijena nafte smanjiti s 82,7 USD po barelu, koliko će iznositi u 2023., na 77,9 USD po barelu u 2025.

Pretpostavke o cijenama plina porasle su u manjoj mjeri nego pretpostavke o cijenama nafte, dok su pretpostavke o cijenama električne energije revidirane naniže. Visoke razine zaliha pridonijele su zadržavanju cijena plina na niskim razinama te je EU tri mjeseca prije roka u studenome 2023. ostvario cilj popunjenosti skladišta plina od 90 %. Nedavni prekidi rada na norveškim plinskim poljima i štrajkovi u australskim postrojenjima za ukapljeni prirodni plin doveli su do veće volatilnosti tržištâ a nedavno i do povećanja cijena plina zbog zabrinutosti u vezi s ponudom plina. Općenito gledajući, krivulja terminskih cijena plina pomiče se blago naviše u odnosu na projekcije iz lipnja (za 1,1 % za 2023., 4,6 % za 2024. i 2,1 % za 2025.). Nasuprot tomu, terminske cijene električne energije revidirane su naniže za oko 6 % za 2023. i 2024. a za 2025. uglavnom nisu revidirane. U vezi s emisijskim jedinicama ugljika u sustavu EU‑a za trgovanje emisijama, pretpostavljeno kretanje cijena na temelju ročnica revidirano je naviše u odnosu na lipanjske projekcije, i to u prosjeku za oko 4 %. Pretpostavlja se da će cijene sirovina bez energije biti malo niže nego što je predviđeno u projekcijama iz lipnja, uglavnom zbog nižih pretpostavki o cijenama metala, koje su posljedica slabe globalne potražnje i koje donekle neutraliziraju više međunarodne cijene hrane.

Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. Drugim riječima, pretpostavlja se da će tečaj američkog dolara prema euru u projekcijskom razdoblju iznositi 1,09, što je za 0,7 % više nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz lipnja 2023. Pretpostavka o efektivnom tečaju eura podrazumijeva aprecijaciju za 2,8 % u odnosu na pretpostavku u projekcijama iz lipnja.

Očekuje se da će se tijekom projekcijskog razdoblja smanjiti ulaganje u stambene nekretnine zbog većih troškova financiranja i pooštrenih standarda odobravanja kredita. Ulaganje u stambene nekretnine, koje se u drugom tromjesečju 2023. iznova smanjilo, trebalo bi se nastaviti smanjivati u cijeloj 2024. te postupno ponovno postići manji zamah rasta tijekom 2025. Smatra se da dugotrajna slabost ulaganja u stambene nekretnine proizlazi iz kontinuirano slabe cjenovne pristupačnosti stambenih nekretnina, uglavnom zbog viših kamatnih stopa na hipotekarne kredite, te njihove kontinuirano slabe profitabilnosti u uvjetima pada cijena stambenih nekretnina i visokih troškova gradnje. Ti činitelji, zajedno s pooštrenim uvjetima kreditiranja, vrlo nepovoljno utječu na ulaganje u stambene nekretnine, premda bi postojani rast dohotka kućanstava trebao pridonijeti blagom oporavku u 2025.

Poslovno ulaganje, teško pogođeno pooštrenim uvjetima financiranja, trebalo bi se u 2024. smanjiti te se potom blago oporaviti pod utjecajem veće domaće i globalne potražnje te zelene i digitalne tranzicije. Nakon rasta u drugom tromjesečju poslovno ulaganje trebalo bi se od trećeg tromjesečja 2023. i u cijeloj 2024. smanjivati te u 2025. ponovno porasti. Očekuje se da će u sljedećim tromjesečjima na poslovno ulaganje posebno nepovoljno utjecati slaba domaća i globalna gospodarska aktivnost, visoke kamatne stope i ograničenja ponude kredita. Pred kraj projekcijskog razdoblja poslovnom ulaganju pridonijet će očekivano opće povećanje domaće i inozemne potražnje te daljnji rad na postizanju zelene i digitalne tranzicije, kojemu među ostalim pridonosi poticanje privatnog kapitala (engl. crowding-in) u provedbi planova kojima se rabe sredstva instrumenta Next Generation EU (NGEU).

Okvir 2.
Međunarodno okružje

Nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju 2023. globalna gospodarska aktivnost u drugom je tromjesečju umjerenija rasla. Premda je globalni rast u drugom tromjesečju bio u skladu s projekcijama iz lipnja, razlikovao se doprinos pojedinačnih država.^[6] U Sjedinjenim Američkim Državama gospodarska aktivnost bila je otpornija nego što se očekivalo zbog i dalje postojane domaće potražnje te snažnog tržišta rada. Rast u Japanu i Ujedinjenoj Kraljevini također je nadmašio očekivanja. Nasuprot tomu, smanjenje rasta u Kini bilo je veće od očekivanoga jer je, usporedno s ponovnom pojavom problema u kineskom sektoru stambenih nekretnina, došlo do usporavanja oporavka koji se prvenstveno temeljio na potrošnji.^[7] Predviđa se da će globalni realni BDP porasti za 3,2 % u 2023., za 3,0 % u 2024. i za 3,2 % u 2025., što je uglavnom u skladu s lipanjskim projekcijama. Ipak, te manje revizije prikrivaju znatnije promjene izgleda za rast najvećih gospodarstava: izgledi za rast Kine revidirani su znatno naniže za 2023., dok su izgledi za rast najvećih razvijenih gospodarstava revidirani naviše, prije svega zahvaljujući rastu u Sjedinjenim Američkim Državama koji je snažniji nego što se procjenjivalo.

Unatoč relativno otpornoj globalnoj gospodarskoj aktivnosti, očekuje se da će globalna trgovina ove godine stagnirati te da će se kasnije u projekcijskom razdoblju ponovno uspostaviti njezin povijesni odnos s realnim BDP‑om, što će pridonijeti povećanju inozemne potražnje europodručja. Činjenica da se globalni rast trenutačno u maloj mjeri temelji na trgovini posljedica je sastava gospodarske aktivnosti, među ostalim zbog prirode oporavka nakon pandemije, što znači da veći doprinos globalnom rastu daju aktivnosti u uslužnom sektoru i osobna potrošnja, kao i zemlje s tržištima u nastajanju, čija je trgovinska aktivnost manje intenzivna. Osim toga, zbog globalnog pooštravanja monetarne politike slabi potražnja. Stoga bi se ove godine globalna trgovina trebala povećati za tek 0,2 % a inozemna potražnja europodručja za svega 0,1 %. U ostatku projekcijskog razdoblja očekuje se ponovno jačanje rasta globalne trgovine, koji će se uglavnom povećavati u skladu s gospodarskom aktivnošću. Predviđa se i povećanje inozemne potražnje europodručja, i to na 3 % u 2024. i 2025. Projekcije svjetskog uvoza i inozemne potražnje europodručja revidirane su naniže za ovu godinu, prije svega zbog daljnjih revizija naniže povijesnih podataka na prijelazu u 2023. godinu te slabijeg uvoza u drugom tromjesečju u odnosu na procjene. Međutim, njihov rast u ostatku projekcijskog razdoblja i dalje je uglavnom usporediv s rastom iz lipanjskih projekcija.

Tablica

Međunarodno okružje

(godišnje stope promjene)

Premda se globalna ukupna inflacija smanjuje, temeljni inflacijski pritisci i dalje su snažni, osobito u razvijenim gospodarstvima. Izvozne cijene konkurenata europodručja istodobno bi se trebale znatno smanjiti pod utjecajem kretanja cijena sirovina. Svjetska ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena trebala bi ove godine dosegnuti 4,8 % te se postupno smanjivati na stope od 4,2 % u 2024. i 3,2 % u 2025. Projekcije globalne inflacije za ovu godinu uglavnom su nepromijenjene u odnosu na projekcije iz lipnja, no nešto su više za 2024. To je prije svega posljedica revizija naviše inflacijskih izgleda za Tursku i perzistentnije inflacije u Ujedinjenoj Kraljevini zbog nekoliko iznenađujuće visokih vrijednosti podataka o inflaciji potrošačkih cijena i plaćama. Izvozne cijene konkurenata europodručja (u nacionalnim valutama) smanjuju se od sredine 2022. zbog pada cijena sirovina i postupnog slabljenja pritisaka domaćih i inozemnih proizvođačkih troškova. Izvozne cijene konkurenata europodručja za 2023. revidirane su naniže u odnosu na lipanjske projekcije zbog smanjenja inflacije izvoznih cijena ključnih trgovinskih partnera, dok su za 2024. revidirane malo naviše zbog viših cijena sirovina.

Očekuje se da će rast izvoza europodručja ostati slab u uvjetima slabe globalne trgovine i gubitaka konkurentnosti. Rast uvoza revidiran je naniže za kratkoročno razdoblje u uvjetima slabije domaće potražnje. Nakon smanjenja u drugom tromjesečju 2023. realni izvoz europodručja trebao bi u kratkoročnom razdoblju rasti slabijom dinamikom nego što se očekivalo. Ankete upućuju na zaključak da se smanjio broj novih izvoznih narudžbi i za robu i za usluge te da su poduzeća u sektoru prerađivačke industrije smanjila zaostatke u izvršavanju narudžbi na uobičajene razine. Nadalje, aprecijacija eura od rujna 2022. te i dalje relativno visoke cijene energije s kojima se suočavaju poduzeća u europodručju nepovoljno utječu na cjenovnu konkurentnost europodručja. Očekuje se da će ti činitelji spriječiti oporavak udjela europodručja na izvoznom tržištu. Za razliku od prošlih razdoblja kada je do oporavka došlo u uvjetima snažnije tržišne dinamike, nije vjerojatno da će izvoz znatno pridonijeti oporavku europodručja. Istodobno se predviđa da će se rast uvoza europodručja, nakon velikog pada na prijelazu iz godine u godinu zbog manjeg stvaranja zaliha intermedijarnih proizvoda uključujući energiju, ponovno povećati, ali će ostati slab tijekom projekcijskog razdoblja u uvjetima slabe domaće potražnje. Zbog slabosti uvoza u posljednje vrijeme neto doprinos trgovine BDP‑u trebao bi biti pozitivan u 2023. i neutralan u ostatku projekcijskog razdoblja (Grafikon 2.). Pad uvoznih cijena povoljno je djelovao na trgovinske uvjete u europodručju početkom godine te bi se oni tijekom projekcijskog razdoblja trebali stabilizirati. Očekuje se da će se povećati višak na tekućem računu europodručja, premda će ostati na razinama nižima od onih zabilježenih prije pandemije.

Grafikon 2.

Realni BDP europodručja – raščlamba na glavne sastavnice rashoda

(godišnje stope promjene, doprinosi u postotnim bodovima)

Predviđa se da će se dinamika na tržištu rada u sljedećim tromjesečjima usporiti, u skladu sa slabijim izgledima za rast, a nezaposlenost blago rasti. U drugom tromjesečju 2023. rast zaposlenosti usporio se na stopu od 0,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj razini zaposlenost bi trebala porasti za 1,2 % u 2023. te za svega 0,2 % u 2024. i 2025. (Grafikon 3.). To je posljedica zadržavanja radnika u uvjetima sve nepovoljnijih kratkoročnih gospodarskih izgleda, koji bi se u srednjoročnom razdoblju postupno trebali poboljšavati. Uz slab rast zaposlenosti predviđaju se više razine stopa nezaposlenosti tijekom projekcijskog razdoblja, što upućuje na zaključak da će rast zaposlenosti u velikoj mjeri biti posljedica ulaska nove radne snage na tržište rada. Stopa nezaposlenosti trebala bi malo porasti s povijesno niske razine od 6,4 % i u 2025. dosegnuti 6,7 %. S obzirom na revidirane izglede za rast, to znači reviziju naviše od 0,3 postotna boda za 2024. i 0,4 postotna boda za 2025. Predviđa se da će prosječan broj odrađenih sati po zaposlenom umjereno rasti te da će do kraja projekcijskog razdoblja biti približno na razinama zabilježenima prije pandemije. U projekcijama se stoga, u vezi s brojem zaposlenih i brojem odrađenih sati, nagoviješta postupno smanjenje zadržavanja radnika i posljedični oporavak produktivnosti rada.

Grafikon 3.

Tržište rada europodručja

(postotak radne snage (lijevo), godišnje stope promjene (desno))

Okvir 3.
Analiza scenarija mogućeg daljnjeg usporavanja gospodarstva i financijskog stresa u Kini te učinaka prelijevanja na europodručje

U ovoj analizi scenarija istražuju se negativni rizici za projekcije iz rujna 2023. koji proizlaze iz kineskoga gospodarstva. U scenariju se pretpostavlja daljnje pogoršanje stanja i slabije ulaganje na kineskom tržištu stambenih nekretnina. Pretpostavlja se da će stoga nastati i nove napetosti na povezanom financijskom tržištu, koje bi dovele do većih troškova privatnog financiranja i negativnih učinaka na bogatstvo kućanstava. U scenariju rizika usporavanje kineskoga gospodarstva izraženije je nego u projekcijama iz rujna 2023. Naime, u 2024. realni BDP smanjio bi se za 1,4 postotna boda u odnosu na osnovni scenarij, dok bi u 2025. učinci bili ograničeni (Grafikon A).^[8] S međunarodnog stajališta, učinci prelijevanja općenito su ograničeni i dolazi do dezinflacijskog učinka zbog prirode šokova na tržištu stambenih nekretnina i financijskim tržištima, koji nepovoljno utječe na inozemnu potražnju i cijene sirovina, osobito cijene nafte, koje bi se u 2024. smanjile za 4 %. Međutim, u scenariju se polazi od pretpostavke da usporavanje ne bi potaknulo dodatne učinke globalne neizvjesnosti koji bi mogli uzrokovati povećanu volatilnost na financijskim tržištima.

Grafikon A

Scenarij usporavanja kineskoga gospodarstva

U scenariju se pretpostavljaju slabiji rast i niža inflacija u europodručju. Rast realnog BDP‑a europodručja u tom bi se scenariju u 2024. i u 2025. smanjio za 0,2 postotna boda u odnosu na osnovni scenarij iz rujna 2023., u početku uglavnom zbog manje svjetske potražnje (inozemne potražnje europodručja), dok bi učinak u 2025. prvenstveno proizlazio iz financijskih kanala (Grafikon B).^[9] Zbog učinka na cijene nafte inflacija u europodručju smanjila bi se za 0,1 postotni bod u 2024. Doprinos nižih cijena energije inflaciji u europodručju postupno bi nestajao do kraja projekcijskog razdoblja jer bi se ponovno uspostavila ravnoteža ponude i potražnje na tržištu sirovina, a učinci prelijevanja iz trgovine i financijskog sektora postali bi važniji i uzrokovali daljnje smanjenje od 0,1 postotnog boda u 2025.

Grafikon B

Učinak usporavanja kineskoga gospodarstva na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om u europodručju

(odstupanje od godišnjeg rasta iz osnovnog scenarija u postotnim bodovima)

3. Fiskalni izgledi

Predviđa se da će karakter fiskalne politike biti neutralan u 2023. i 2025. te da će se u 2024. pooštriti. U odnosu na projekcije iz lipnja fiskalne pretpostavke upućuju na određeno daljnje pooštravanje diskrecijskih mjera na razini europodručja, osobito u 2023. (Tablica 3.). Karakter fiskalne politike u europodručju, prilagođen za bespovratna sredstva instrumenta NGEU, trebao bi u 2023. biti uglavnom uravnotežen, nakon čega će u 2024. uslijediti znatno pooštrenje, prije svega zbog ukidanja gotovo 75 % mjera iz 2023. za kompenzaciju visokih cijena energije i visoke inflacije. Fiskalna politika trebala bi ponovno biti neutralna u 2025. jer će daljnje postupno ukidanje mjera povezanih s energijom djelomično neutralizirati veće ulaganje, poduprto instrumentom NGEU i većim rashodima za obranu. Bez obzira na to, u osnovnim projekcijama i dalje se predviđa znatna fiskalna potpora u odnosu na pretpandemijsku 2019. Revizije fiskalnih pretpostavki u razdoblju od projekcija iz lipnja 2023. uvelike se odnose na smanjenje mjera za kompenzaciju visokih cijena energije i visoke inflacije. U 2023. to se smanjenje prije svega odnosi na Njemačku, u kojoj je smanjen (bruto) fiskalni trošak mjera povezanih s energijom jer se zbog kretanja cijena energije smanjio trošak održavanja postojećih gornjih granica cijena, i to bez izravnog utjecaja na inflaciju cijena energije. U 2024. najveće smanjenje mjera povezanih s energijom predviđeno je u Francuskoj, uglavnom zbog manje izdašnosti mjere kojom se ograničavaju poskupljenja cijena električne energije, što će uzrokovati smanjenje fiskalnih troškova te mjere i povećati inflaciju cijena energije. Osim iz utjecaja ukidanja mjera povezanih s energijom, revizije ukupnih diskrecijskih mjera proizlaze i iz malo većih plaća i drugih rashoda.

Tablica 3.

Fiskalni izgledi za europodručje

(postotak BDP‑a)

Fiskalni izgledi europodručja trebali bi se poboljšati tijekom projekcijskog razdoblja, ali manje nego što je predviđeno u projekcijama iz lipnja 2023. Predviđa se da će se proračunski manjak nastaviti smanjivati u 2023. i 2024. te pasti na 2,8 % BDP‑a, ali da će se u 2025. ponovno blago povećati na 2,9 % BDP‑a. To je uglavnom potaknuto smanjenjem ciklički prilagođenog primarnog manjka u 2023. i 2024., čija bi stabilizacija trebala uslijediti u 2025. uz blagi rast plaćanja kamata kao udjela u BDP‑u. U odnosu na projekcije iz lipnja 2023. veći manjak na kraju projekcijskog razdoblja posljedica je većih primarnih rashoda, uključujući veće rashode za naknade za nezaposlene. Predviđa se da će se omjer duga i BDP‑a europodručja nastaviti smanjivati i da će u 2025. iznositi 88,5 %, što je posljedica negativnih razlika između kamatnih stopa i stopa rasta, koje više nego neutraliziraju primarne manjkove i očekivana pozitivna usklađivanja manjka i duga. Smanjenje omjera duga i BDP‑a revidirano je naniže u odnosu na projekcije iz lipnja, uglavnom zbog promjene razlike između kamatnih stopa i stopa rasta.

4. Cijene i troškovi

Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om smanjiti s prosječnih 8,4 % u 2022. na prosječne stope od 5,6 % u 2023., 3,2 % u 2024. i 2,1 % u 2025. Nakon velikog smanjenja tijekom 2023. očekuje se da se ukupna inflacija uglavnom neće znatnije mijenjati u prvoj polovici 2024. i da će se potom postupno smanjivati u 2025. te dosegnuti inflacijski cilj ESB‑a u trećem tromjesečju 2025. (Grafikon 4.). Smanjenje ukupne inflacije tijekom projekcijskog razdoblja posljedica je smanjenja godišnjih stopa promjene svih glavnih sastavnica, premda u različitoj mjeri. Na njezino kretanje u početku utječu i snažni bazni učinci povezani sa sastavnicama energije i hrane te, tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, mjere fiskalne politike i pretpostavke o cijenama sirovina (Grafikon 5. i Grafikon 6.).

Grafikon 4.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Grafikon 5.

Utjecaj baznih učinaka sastavnica hrane i energije na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om

(postotni bodovi)

Očekuje se da će inflacija cijena energije, koja će se u 2024. povećati zbog postupnog ukidanja mjera fiskalne potpore, tek neznatno pridonijeti ukupnoj inflaciji u 2025. Inflacija cijena energije trebala bi znatno pridonijeti smanjenju ukupne inflacije u kratkoročnom razdoblju. Ostat će negativna do posljednjeg tromjesečja 2023. te potom postati pozitivna i povećati se na 7,4 % u drugom tromjesečju 2024. Taj preokret smatra se posljedicom ponovnog povećanja cijena energenata nakon smanjenja u protekloj godini, baznih učinaka s promijenjenim predznakom od četvrtog tromjesečja 2023. te ukidanja fiskalnih mjera za kompenzaciju visokih cijena energije i visoke inflacije. Očekuje se da će se inflacija cijena energije u 2025. smanjiti na 1,4 %, što je uglavnom u skladu s razinama veleprodajnih cijena nafte, plina i električne energije iz tehničkih pretpostavki.

Inflacija cijena hrane trebala bi se nastaviti smanjivati zbog znatnih baznih učinaka, slabljenja pritisaka proizvođačkih troškova i pretpostavljenog pada cijena prehrambenih sirovina u europodručju. Godišnja inflacija cijena hrane, koja je u kolovozu 2023. iznosila 9,8 %, trebala bi se smanjiti na 3,0 % u drugom tromjesečju 2024. zbog znatnog pada inflacije cijena prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda. Međutim, dinamična kretanja troškova rada i pritisci na rast koji proizlaze iz učinaka nepovoljnih vremenskih uvjeta, na primjer nedavnih suša, trebali bi poduprijeti inflaciju cijena hrane. Očekuje se da će inflacija cijena hrane u srednjoročnom razdoblju postupnije padati i u 2025. dosegnuti prosječnu stopu od 2,3 % jer će slabjeti pritisci na rast cijena povezani s prehrambenim sirovinama i doći do normalizacije profitnih marži, premda će ostati malo povišena zbog dinamičnog rasta troškova rada.

Grafikon 6.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje – raščlamba na glavne sastavnice

(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se nastaviti postupno smanjivati, no ostat će povišena zbog snažnog, premda usporenog, rasta plaća tijekom cijelog projekcijskog razdoblja (Tablica 4. i Grafikon 7.). Predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane, koja je iznosila 5,3 % u kolovozu 2023., smanjiti na 2,9 % u 2024. Kada je riječ o njezinim dvjema glavnim sastavnicama, predviđa se da će se inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije smanjiti više nego inflacija cijena usluga, što je u skladu sa snažnijim utjecajem koji slabljenje pritisaka proizvođačkih troškova ima na inflaciju u skupini dobara i snažnijim utjecajem povećanih pritisaka troškova rada na inflaciju u skupini usluga. Općenito gledajući, očekivano smanjenje inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane s 5,1 % u 2023. na 2,2 % u 2025. posljedica je postupnog smanjivanja problema uskih grla u opskrbnim lancima i učinaka povezanih s energijom te, u sve većoj mjeri, utjecaja pooštravanja monetarne politike i normalizacije potražnje nakon prestanka učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. Predviđena povišena razina inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane proizlazi iz očekivanja da će prilagodbe profitnih marži tek djelomično neutralizirati učinak rasta nominalnih plaća koji će, unatoč smanjivanju, i dalje biti velik.

Grafikon 7.

Inflacija mjerena HIPC‑om za europodručje bez energije i hrane

(godišnje stope promjene)

U odnosu na projekcije iz lipnja 2023. projekcija inflacije mjerene HIPC‑om revidirana je naviše za 0,2 postotna boda u 2023. i 2024. te je revidirana naniže za 0,1 postotni bod u 2025. Sastavnica energije revidirana je naviše za 2023. i 2024. zbog iznenađujućih vrijednosti novih podataka, viših terminskih cijena nafte i promjena reguliranih cijena. Te revizije naviše djelomično su neutralizirane revizijama naniže sastavnica bez energije. Inflacija cijena hrane revidirana je naviše za 2023., uglavnom zbog iznenađujuće visokih vrijednosti podataka, te naniže za 2024. i 2025. zbog nižih tehničkih pretpostavki o cijenama na poljoprivrednom gospodarstvu u europodručju. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane nije revidirana za 2023., ali je revidirana naniže za 2024. i 2025. zbog aprecijacije eura i slabijih izgleda za potražnju.

Tablica 4.

Kretanja cijena i troškova za europodručje

(godišnje stope promjene)

Predviđa se da će se rast nominalnih plaća s vremenom postupno smanjivati, ali će i dalje biti povišen zbog daljnje oskudice radne snage na tržištu rada te povećanja minimalnih plaća i naknade za inflaciju. Očekuje se da će se rast naknade po zaposlenom smanjiti s 5,3 % u 2023. na 3,8 % u 2025. U odnosu na projekcije iz lipnja ta se brojka za 2023. nije promijenila, dok se u 2024. i 2025. očekuje malo slabiji rast zbog oslabljenog tržišta rada. Očekuje se da će se gubitci kupovne moći, nastali otkako je inflacija počela snažno rasti, nadoknaditi tek na kraju projekcijskog razdoblja. Rast jediničnih troškova rada trebao bi dosegnuti vrhunac u 2023. te se potom smanjiti u 2024. i 2025. u uvjetima smanjenja rasta plaća i oporavka rasta produktivnosti (Grafikon 8.).

Grafikon 8.

Raščlamba jediničnih troškova rada u europodručju

(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)

Predviđa se da će se domaći cjenovni pritisci mjereni rastom deflatora BDP‑a tijekom projekcijskog razdoblja postupno smanjivati s trenutačnih visokih razina (Grafikon 9.). Smatra se da je godišnja stopa rasta deflatora BDP‑a dosegnula dosad najvišu razinu od 6,3 % u prvom i drugom tromjesečju 2023. te bi se trebala postupno smanjivati do stope od 2,0 % na kraju 2025. Uz smanjenje stopa rasta jediničnih troškova rada, na smanjenje utječe i sporiji rast jedinične dobiti. Iznimni činitelji koji su podupirali marže poduzeća u 2021. i 2022. vjerojatno će ih podupirati i u prvoj polovici 2023., dok su smanjenje problema uskih grla u opskrbnim lancima, slaba agregatna potražnja i snažan rast plaća u većem dijelu projekcijskog razdoblja u skladu sa smanjenjem pokazatelja dobiti tijekom projekcijskog razdoblja.^[10] Očekuje se da će se jedinična dobit smanjivati do sredine 2024. te da će, zajedno s dezinflacijskim učinkom poboljšanja trgovinskih uvjeta i jačanjem rasta produktivnosti, pridonijeti apsorbiranju relativno snažnog rasta troškova rada. Od druge polovice 2024. doći će do povećanja jedinične dobiti jer će usporavanje rasta troškova rada pridonijeti određivanju cijena poduzeća.

Grafikon 9.

Deflator BDP‑a europodručja: raščlamba na strani prihoda

(godišnje stope promjene, u postotnim bodovima)

Nakon snažnog povećanja u 2022. očekuje se da će godišnja stopa rasta uvoznih cijena u 2023. postati negativna, što će pridonijeti poboljšanju trgovinskih uvjeta u projekcijskom razdoblju. Nakon snažnog porasta od 17,4 % u 2022. deflator uvoza trebao bi u 2023. zabilježiti snažan pad i kontrakciju zbog smanjivanja problema uskih grla u opskrbnim lancima uvoznih repromaterijala te bi stopa inflacije trebala postati pozitivna u 2024. i 2025. u skladu s pretpostavljenim kretanjem cijena energenata i umjerenim povećanjem cijena neprehrambenih sirovina.

Okvir 4.
Analiza osjetljivosti: alternativna kretanja cijena energije i hrane

S obzirom na znatnu neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima cijena energije, alternativna kretanja cijena energije izvode se iz cijena nafte i plina impliciranih u opcijama i iz kretanja stalnih cijena kako bi se procijenio učinak na izglede za inflaciju mjerenu HIPC‑om i rast realnog BDP‑a. U ovoj analizi rabi se sintetički indeks cijena energije u kojem se kombiniraju terminske cijene nafte i plina. Alternativna niža i viša kretanja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik izvedenih iz opcija za cijene nafte i plina na dan 22. kolovoza 2023. (krajnji datum za tehničke pretpostavke). Obje distribucije upućuju na pozitivne rizike za tehničke pretpostavke obuhvaćene projekcijama iz rujna 2023. Ti su rizici osobito izraženi za terminske cijene plina s obzirom na kontinuirano pooštrene uvjete na volatilnim tržištima plina zbog rata u Ukrajini. Osim toga, i za cijene nafte i za cijene plina uzima se u obzir pretpostavka stalnih cijena. Učinci alternativnih kretanja procjenjuju se nizom makroekonomskih modela ESB‑a i Eurosustava rabljenih u projekcijama. Prosječni učinci na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om prema tim modelima prikazani su u tablici u nastavku.

Tablica A

Učinci alternativnih kretanja cijena energije

Slična analiza osjetljivosti provedena je u vezi s alternativnim kretanjima međunarodnih cijena hrane, koja su pretežno pozitivna. U analizi se pretpostavlja da međunarodne cijene prehrambenih sirovina za pšenicu i kukuruz slijede 10. i 90. percentil cijena impliciranih u opcijama na dan 22. kolovoza. Distribucije su nakrivljene udesno, što je vjerojatno posljedica rizika povezanih s klimatskim promjenama i fenomena El Niño, koji bi zajedno mogli povećati već vjerojatnu veliku učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta općenito uzrokovanih klimatskim promjenama, kao i kontinuirane neizvjesnosti u pogledu globalne opskrbe žitaricama zbog rata u Ukrajini. Učinci alternativnih kretanja na projekcije inflacije u europodručju, koji se procjenjuju s pomoću elastičnosti iz makroekonomskih modela Eurosustava rabljenih u projekcijama, prikazani su u donjoj tablici. Učinak tih viših cijena hrane na rast realnog BDP‑a europodručja bio bi zanemariv.

Tablica B

Učinci alternativnih kretanja cijena hrane

(odstupanja od stopa rasta iz osnovnog scenarija, u postotnim bodovima)

Okvir 5.
Prognoze drugih institucija

Međunarodne organizacije i organizacije privatnog sektora također sastavljaju prognoze za europodručje. Međutim, te prognoze ne mogu se izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a jer nisu završene u isto vrijeme. Osim toga, u tim se projekcijama rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte, plina i drugih sirovina. Naposljetku, različite prognoze razlikuju se i po metodi kalendarske prilagodbe realnog BDP‑a.

Tablica

Usporedba nedavno objavljenih prognoza za rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Projekcije stručnjaka ESB‑a iz rujna 2023. unutar su raspona drugih prognoza rasta BDP‑a i inflacije. Projekcija stručnjaka ESB‑a koja se odnosi na rast BDP‑a u 2023. neznatno je viša od prognoza privatnog sektora i malo niža od MMF‑ove prognoze IMF World Economic Outlook Update, (privremene) ljetne prognoze Europske komisije i prognoze OECD‑a. Projekcija stručnjaka ESB‑a za 2024. među najnižim je prognozama, ali nešto je viša od prognoze na temelju ankete organizacije Consensus Economics. Projekcija za 2025. slična je malobrojnim dostupnim prognozama za tu godinu. Kada je riječ o inflaciji mjerenoj HIPC‑om, projekcija stručnjaka ESB‑a za 2024. jedna je od najviših prognoza i u skladu je s prognozom OECD‑a, ali je znatno viša od prognoze na temelju ankete organizacije Consensus Economics. Za 2025. nalazi se unutar uskog raspona drugih prognoza.