Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex
Dokument 52016AB0022
Opinion of the European Central Bank of 6 April 2016 on a proposal for a Council Decision laying down measures in view of progressively establishing unified representation of the euro area in the International Monetary Fund (CON/2016/22)
Mišljenje Europske središnje banke od 6. travnja 2016. o prijedlogu Oduke Vijeća o utvrđivanju mjera u cilju postupne uspostave jedinstvenog zastupanja europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu (CON/2016/22)
Mišljenje Europske središnje banke od 6. travnja 2016. o prijedlogu Oduke Vijeća o utvrđivanju mjera u cilju postupne uspostave jedinstvenog zastupanja europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu (CON/2016/22)
SL C 216, 16.6.2016., str. 1–4
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
16.6.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 216/1 |
MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 6. travnja 2016.
o prijedlogu Oduke Vijeća o utvrđivanju mjera u cilju postupne uspostave jedinstvenog zastupanja europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu
(CON/2016/22)
(2016/C 216/01)
Uvod i pravna osnova
Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 30. listopada 2015. zahtjev od Vijeća za mišljenje o prijedlogu Odluke Vijeća o utvrđivanju mjera u cilju postupne uspostave jedinstvenog zastupanja europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu („MMF” ili „Fond”) (u daljnjem tekstu: „predložena odluka”) (1).
Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 138. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) prema kojem radi osiguranja položaja eura u međunarodnom monetarnom sustavu, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s ESB-om, može usvojiti odgovarajuće mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru međunarodnih financijskih institucija i konferencija. Upravno vijeće donijelo je ovo Mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.
1. Opće napomene
1.1 |
Predložena odluka polazi od Izvješća petorice predsjednika (2), kojim se pozvalo na pojačano jedinstveno vanjsko zastupanje ekonomske i monetarne unije (EMU) tijekom njezinog razvoja prema ekonomskoj, financijskoj i fiskalnoj Uniji. ESB također podupire cilj postupnog jačanja vanjskog zastupanja europodručja u MMF-u s krajnjim ciljem uspostavljanja jedne ili više konstitutivnih skupina europodručja i osiguranja da europodručje izražava zajedničko stajalište. |
1.2 |
ESB u potpunosti podupire jačanje koordinacije politika europodručja što je ključno za cilj jedinstvenog vanjskog zastupanja kako je propisano člancima 4. i 9. predložene odluke. Iako se koordinacija popravila zadnjih godina, nju i dalje treba jačati i poboljšavati tako da bude usklađena s ekonomskim upravljanjem europodručjem koje je već ojačalo zadnjih godina, i s predviđenom dubljom integracijom, kako je navedeno u Izvješću petorice predsjednika. |
1.3 |
ESB bi htio naglasiti da je u svrhu ostvarivanja jedinstvenog i učinkovitog zastupanja europodručja u MMF-u ključno da sve uključene strane djeluju u cijelosti poštujući načelo lojalne suradnje. U tom se pogledu člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) zahtijeva od Unije i država članica da si uz puno uzajamno poštovanje međusobno pomažu pri obavljanju zadaća koje proizlaze iz UEU-a i UFEU-a (zajednički nazvani „Ugovori”). To načelo zahtijeva da države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovora ili akata institucija Unije i suzdržavaju se od svake mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva Unije. Člankom 13. stavom 2. UEU-a zahtijeva se da institucije Unije međusobno održavaju lojalnu suradnju. |
1.4 |
ESB primjećuje da se predloženom mjerom nastoji uspostaviti jedinstveno zastupanje europodručja na temelju prava Unije bez izmjene strukture članstva u MMF-u zasnovane na članstvu država prema Statutu Međunarodnog monetarnog fonda (3) (u daljnjem tekstu: „Statut MMF-a”). Izgleda da bi za potpuno jedinstveno zastupanje europodručja u MMF-u bila potrebna izmjena Statua MMF-a kako bi se članstvo otvorilo i za nadnacionalne organizacije kao što je Unija/europodručje. ESB primjećuje da takva reforma nije predviđena predloženom odlukom. Stoga je jedinstveno zastupanje europodručja u MMF-u ograničeno na ona područja politike koja su prenesena na Uniju. |
1.5 |
ESB primjećuje da nacionalne središnje banke u Eurosustavu i Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB) imaju važnu ulogu u zastupanju svojih država u MMF-u u okviru strukture članstva u MMF-u zasnovane na članstvu država. U skladu s člankom V odjeljkom 1. Statuta MMF-a (4), svaka država članica mora odrediti ustanove putem kojih će poslovati s MMF-om. U većini su država članica europodručja nacionalne središnje banke određene kao takve ustanove (5). Nadalje, nacionalne središnje banke imaju važnu ulogu u zastupanju svojih država članica u tijelima MMF-a nadležnim za odlučivanje. U većini država članica europodručja (6) guverner nacionalne središnje banke služi kao guverner svoje države u MMF-ovu Vijeću guvernera dok u drugim državama članicama on ili ona služi kao zamjenik guvernera u MMF-ovu Vijeću guvernera. Nadalje, u nekoliko je slučajeva guverner nacionalne središnje banke zamjenik člana u Međunarodnom monetarnom i financijskom odboru (IMFC). Povrh toga, mnoge nacionalne središnje banke izravno su uključene u postupak izbora (zamjenika) izvršnih direktora svojih država, a u nekim slučajevima nacionalne središnje banke odlučuju o izboru. U skladu sa Statutom MMF-a (7) svaka država članica europodručja određuje svoju središnju banku za depozitara svih držanja MMF-a u njezinoj valuti. Nadalje, nacionalne središnje banke Eurosustava drže i upravljaju posebnim pravima vučenja dodijeljenim njihovim državama na temelju njihovog sudjelovanja u Računu specijalnih prava vučenja MMF-a (8) te sudjeluju u dobrovoljnim aranžmanima trgovanja posebnim pravima vučenja. Osim toga, nacionalne središnje banke Eurosustava sudjeluju u MMF-ovu planu financijskih transakcija, osiguravaju obvezne upise kvota za članstvo svoje države u MMF-u te po potrebi i ako je prikladno, daju MMF-u linije dobrovoljnih kredita, dvostrano i u kontekstu MMF-ovih Općih uvjeta posuđivanja i Novih sporazuma o posuđivanju. |
1.6 |
Sa stajališta prava Unije, na temelju Ugovora EU-a priznaje se uloga koju nacionalne središnje banke i ESB imaju naspram MMF-a. Na temelju Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”) ESB i nacionalne središnje banje mogu uspostaviti odnose, prema potrebi, s međunarodnim organizacijama te voditi sve vrste bankovnih poslova u odnosima s njima, uključujući davanje i uzimanje zajmova (9). Nacionalne središnje banke mogu obavljati poslove povezane s ispunjavanjem svojih obveza prema međunarodnim organizacijama (10). ESB može držati pričuvne pozicije u MMF-u i posebna prava vučenja i njima upravljati te osigurati objedinjavanje tih sredstava (11). U tom pogledu, Izvršni odbor MMF-a odredio je ESB kao propisanog imatelja posebnih prava vučenja u skladu sa Statuom MMF-a (12). |
1.7 |
ESB shvaća da se predloženom odlukom ne namjerava mijenjati aranžmane koje su države članice europodručja uspostavile kako bi osigurale ostvarivanje svojih prava i ispunjavanje svojih obveza koje proistječu uz njihovog članstva u MMF-u. Unutar tih granica, ESB je spreman doprinijeti naporima koje Vijeće ulaže kako bi se osiguralo jedinstveno zastupanje europodruča u svim tijelima MMF-a te odigrati svoju ulogu u jedinstvenom zastupanju europodručja kako odluči Vijeće. Kod svake mjere utemeljene na članku 138. UFEU-a morat će se na odgovarajući način uzeti u obzir činjenica da je područje primjene ovog članka ograničeno na ona područja politike koja su prenesena na Uniju i u kojima ESB i nacionalne središnje banke neovisno izvršavaju posebne ovlasti koje su im dodijeljene UFEU-om i Statutom ESSB-a (13). |
2. Posebne napomene
2.1 Neovisnost Eurosustava
2.1.1 |
Kao što je gore navedeno, cilj postizanja jedinstvenog zastupanja europodručja u MMF-u morat će se ostvariti uz poštovanje nadležnosti Eurosustava, osobito na temelju članka 127. UFEU-a, njegove neovisnosti, osobito na temelju članka 130. UFEU-a i članka 7. Statuta ESSB-a. Načelom prava Unije o neovisnosti nastoji se zaštititi Eurosustav od bilo kakvog političkog pritiska kako bi mogao učinkovito ostvarivati ciljeve povjerenih mu zadaća, zahvaljujući neovisnosti u izvršavanju specifičnih ovlasti kojima u tu svrhu raspolaže na temelju prava Unije (14). |
2.1.2 |
Člankom 138. stavkom 2. UFEU-a ne može se ograničiti neovisnost Eurosustava. Kako bi bila „odgovarajuća” u smislu članka 138. stavka 2. UFEU-a, predložena odluka trebala bi stoga osigurati da se neovisno obavljanje zadaća i ovlasti Eurosustava zaštiti postupkom pronalaženja optimalnog modela za organiziranje jedinstvenog vanjskog zastupanja europodručja u MMF-u. I dok se ciljevi, zadaće i posebne ovlasti, koji su zaštićeni neovisnošću, nastavljaju razvijati, u nastavku su opisane one najbitnije. |
2.1.3 |
Glavni cilj Eurosustava je održati stabilnost cijena (prve rečenice članka 127. stavka 1. UFEU-a i članka 2. Statuta ESSB-a i druge rečenice članka 282. stavka 2. UFEU-a). Dodjela ovog cilja neodvojivo je povezana s davanjem visokog stupnja neovisnosti Eurosustavu, jer je zahtjev iz Ugovora za neovisnošću središnjih banaka odraz općeg stajališta da se glavni cilj stabilnosti cijena najbolje podupire potpunom neovisnošću institucije s jasnim određivanjem njezinog mandata (15). U skladu s drugom rečenicom članka 282. stavka 1. UFEU-a Eurosustav provodi monetarnu politiku Unije. U kontekstu članka 3. stavka 1. točke (c) i druge rečenice članka 282. stavka 1. UFEU-a, pojam „monetarna politika” ne može se tumačiti u uskom i tehničkom smislu kao da se odnosi samo na osnovne zadaće Eurosustava na što upućuje prva alineja članka 127. stavka 2. UFEU-a. Takvo usko stajalište nije niti opravdano niti predviđeno. ESB shvaća da izraz „monetarna politika” odražava naslov poglavlja 2. glave VIII. trećeg dijela UFEU-a te stoga smatra da isti obuhvaća sve posebne ovlasti povezane s eurom kako je opisano u odgovarajućim odredbama UFEU-a, osobito u člancima 127. i 128. UFEU-a (16). |
2.1.4 |
Eurosustavu su također povjereni sekundarni ciljevi: ne dovodeći u pitanje cilj održavanja stabilnosti cijena, Eurosustav podržava opće ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrđenih člankom 3. UEU-a (vidjeti također drugu rečenicu članka 127. stavka 1. UFEU-a, treću rečenicu članka 282. stavka 2. i članak 2. Statuta ESSB-a). Ciljevi utvrđeni u članku 3. UEU-a dalje su razrađeni u člancima 119. do 127. UFEU-a. |
2.1.5 |
Naposljetku, povrh ciljeva utvrđenih u UFEU-u, Eurosustav u skladu s člankom 127. stavkom 5. UFEU-a doprinosi nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose se na bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama i na stabilnost financijskog sustava. Njime se nastoji ostvariti cilj osiguranja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija u pogledu posebnih zadaća vezanih uz bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama koje je Vijeće dodijelilo ESB-u na temelju članka 127. stavka 6. UFEU-a. Od rujna 2014. ESB izvršava te zadaće unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) koji je sastavljen od ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela. U tom pogledu ESB je također vezan obvezama o čuvanju poslovne tajne (17) te mora djelovati neovisno u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1024/2013. |
2.2 ESB-ov položaj promatrača u MMF-u
2.2.1 |
ESB je jedina institucija Unije navedena u članku 13. stavku 1. UEU-a kojoj je dodijeljena međunarodna pravna osobnost (18). U skladu s člankom 6. stavcima 1. i 2. Statuta ESSB-a, u području međunarodne suradnje koja se odnosi na zadaće povjerene ESSB-u, ESB odlučuje o načinu zastupljenosti ESSB-a i mogu li ESB i nacionalne središnje banke, ako im ESB to odobri, sudjelovati u međunarodnim monetarnim institucijama. U članku 6. stavku 3. Statuta ESSB-a navodi se da te odredbe ne dovode u pitanje odgovarajuće mjere koje Vijeće donosi na temelju članka 138. stavka 2. UFEU-a za osiguranje jedinstvene zastupljenosti europodručja u okviru međunarodnih financijskih institucija i konferencija. ESB-u bi se i dalje trebala dati značajna uloga u zastupanju europodručja u MMF-u, to jest uloga kod koje se u potpunosti uzima u obzir činjenica da Eurosustav neovisno izvršava posebne ovlasti koje su mu dodijeljene UFEU-om i Statutom ESSB-a, kao što to čini ESB u pogledu tih ovlasti koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) br. 1024/2013. Stoga, ta uloga mora uključivati barem prava koja ESB, kao zastupnik Eurosustava, trenutno ima kao promatrač u MMF-u, to jest pravo da se obraća i podnosi pisana očitovanja tijelima MMF-a. Ova bi se uloga možda trebala još proširiti ako organizacija jedinstvenog vanjskog zastupanja dovede do povećanja prava europodručja u MMF-u. S obzirom na to, ESB smatra da se cilj postizanja jedinstvenog zastupanja europodručja u MMF-u može ostvariti samo uz potpuno uvažavanje utjecaja koji neovisno izvršavanje posebnih ovlasti ESB-a ima u području vanjskog zastupanja. Mišljenja i posljedična stajališta europodručja trebala bi se pažljivo usklađivati i jednoglasno izražavati. To međutim podrazumijeva da se kod organizacije jedinstvenog zastupanja u cijelosti mora uzeti u obzir unutarnja raspodjela nadležnosti i odgovarajući mandati različitih institucija Unije kao i jamstva neovisnosti zasnovana na Ugovoru kojima je cilj zaštititi Eurosustav od bilo kakvog političkog pritiska kako bi mogao učinkovito ostvarivati ciljeve povjerenih mu zadaća. |
2.2.2 |
Nadalje, kao što je prethodno navedeno, jedinstveno zastupanje moralo bi se organizirati uz potpuno uvažavanje načela uzajamne lojalne suradnje između institucija Unije (članak 13. stavak 2. UEU-a). Stoga ESB predviđa da će Komisija i Vijeće doprinijeti ostvarivanju cilja jedinstvenog zastupanja europodručja u skladu s mandatom i ovlastima Eurosustava. Pretpostavlja se da će se kod takvog jedinstvenog zastupanja uvažiti dugotrajna praksa neposrednog uključivanja središnjih banaka u pripremu zajedničkih stajališta europodručja za MMF-ove postupke odlučivanja i sudjelovanja nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u tim postupcima s obzirom na njihovu stručnost na područjima na kojima MMF djeluje. |
2.2.3 |
ESB je trenutno zastupljen u dva tijela MMF-a na trajnoj osnovi. Predsjednik ESB-a je promatrač u IMFC-u. Nadalje, ESB ima status promatrača u Izvršnom odboru MMF-a kada se raspravlja o pitanjima vezanim uz njegov mandat (19). Konkretno, ESB je pozvan poslati predstavnika na sastanke Izvršnog odbora MMF-a kada se raspravlja o sljedećim pitanjima: (a) politikama europodručja u kontekstu savjetovanja s zemljama članicama iz članka IV; (b) nadzoru Fonda na temelju članka IV u pogledu politika pojedinih članica europodručja; (c) ulozi europodručja u međunarodnom monetarnom sustavu; (d) svjetskim gospodarskim izgledima; (e) izvješćima o globalnoj financijskog stabilnosti; (f) svjetskim gospodarskim i tržišnim kretanjima. Osim toga, ESB je pozvan poslati predstavnika na sastanke Izvršnog odbora MMF-a o točkama dnevnog reda za koje su ESB i Fond priznali da su od obostranog interesa za ispunjavanje njihovih mandata. Status promatrača ESB-a podrazumijeva da se uz dopuštenje Predsjedavajućeg, predstavnik ESB-a može, usmeno ili u pisanom obliku, obraćati Izvršnom odboru IMF-a u vezi s pitanjima u pogledu kojih je bio ESB pozvan, dok je pravo na obraćanje i donošenje odluka o svim pitanjima u tijelima MMF-a namijenjeno državama članicama. |
2.3 Tehničke napomene i prijedlog nacrta
Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predložene odluke, poseban prijedlog nacrta naznačen je u zasebnom tehničkom radnom dokumentu uz popratno obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na mrežnim stranicama ESB-a.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 6. travnja 2016.
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) COM(2015) 603 final.
(2) Vidjeti Izvješće petorice predsjednika o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije, 22. lipnja 2015., dostupno na www.ec.europa.eu.
(3) Članci II i III Statuta MMF-a
(4) Vidjeti odjeljak 1. članka V Statuta MMF-a kojim je predviđeno da svaka država članica mora poslovati s Fondom jedino preko svog ministarstva financija, središnje banke, stabilizacionog fonda, ili neke druge slične financijske ustanove, a Fond mora poslovati samo s tim ustanovama ili preko njih.
(5) Vidjeti na primjer, u Austriji: članci 1. i 2. Saveznog zakona od 23. lipnja 1971. o povećanju austrijske kvote u MMF-u i prijenosu cjelokupne kvote od strane Oesterreichische Nationalbank, BGBL br. 309/1971.; u Njemačkoj: članak 3. stavak 2. Zakona o Statutu MMF-a od 9. siječnja 1978. (BGBl. 1978 II str. 13.) kako je izmijenjen člankom 298. Uredbe od 31. kolovoza 2015. (BGBl. I str. 1474.); u Finskoj: odjeljak 2. Zakona 68/1977 o odobravanju određenih izmjena Ugovora o Međunarodnom monetarnom fondu; u Sloveniji: članak 4. Zakona o članstvu Republike Slovenije u Međunarodnom monetarnom fondu; u Portugalu: članak 1. stavak 1. Uredbe sa zakonskom snagom br. 245/89 od 5. kolovoza 1989.
(6) To je slučaj, na primjer, u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Latviji, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Austriji, Slovačkoj, Sloveniji, Finskoj i Portugalu.
(7) Vidjeti odjeljak 2. točku (a) članka XIII Statuta MMF-a.
(8) Vidjeti članak XVII Statuta MMF-a.
(9) Vidjeti prvu i četvrtu alineju članka 23. Statuta ESSB-a
(10) Vidjeti članak 31. stavak 1. Statuta ESSB-a.
(11) Vidjeti članak 30. stavak 5. Statuta ESSB-a.
(12) Vidjeti odjeljak 3. članka XIII Statuta MMF-a.
(13) Kod takve mjere bi se za ESB također trebale uzeti u obzir zadaće dodijeljene ESB-u Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).
(14) Vidjeti točku 134. presude Komisija Europskih zajednica/Europska središnja banka, C-11/00, ECLI:EU:C:2003:395.
(15) Vidjeti prvi odlomak odjeljka „Funkcionalna neovisnost”, u poglavlju 2.2.3. ESB-ova Izvješća o konvergenciji 2014.
(16) Vidjeti stavak 9. Mišljenja CON/2003/20 u vezi s pojmom „monetarna politika” u članku 3. stavku 1. točki (c) UFEU-a. Budući da je Statut ESSB-a sastavni dio Ugovora (članak 51. UEU-a), pojam „monetarna politika” također se odnosi na odredbe o monetarnoj politici utvrđene u Statutu ESSB-a.
(17) Vidjeti članak 27. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
(18) Vidjeti članak 282. stavak 3. UFEU-a, članak 9. stavak 1. Statuta ESSB-a i članak 8. Uredbe (EU) br. 1024/2013. Međunarodna pravna osobnost ESB-a ograničena je na njegove funkcije i primjenjive odredbe Ugovora. Stoga, u skladu s člankom 6. stavcima 1. i 2. Statuta ESSB-a, u području međunarodne suradnje koja obuhvaća zadaće povjerene ESSB-u, ESB mora odlučiti o načinu zastupljenosti ESSB-a, a ESB i nacionalne središnje banke, ako im ESB to odobri, mogu sudjelovati u međunarodnim monetarnim institucijama. U članku 6. stavku 3. Statuta ESSB-a navodi se da te odredbe ne dovode u pitanje odgovarajuće mjere koje Vijeće donese na temelju članka 138. stavka 2. UFEU-a za osiguranje jedinstvene zastupljenosti europodručja u okviru međunarodnih financijskih institucija i konferencija.
(19) Odluka br. 12925-(03/1) od 27. prosinca 2002., kako je izmijenjena Odlukom br. 13414-(05/01) od 23. prosinca 2004., Odlukom br. 13612-(05/108) od 22. prosinca 2005. i Odlukom br. 14517-(10/1) od 5. siječnja 2010.